Prema podacima Agencije za bankarstvo FBiH, do 17. aprila olakšicu moratorija na naplatu kredita tražilo je 23.751 klijenata od čega su 90 posto fizička lica, a 10 posto firme.
Direktor Agencije za bankarstvo Jasmin Mahmuzić je govoreći za Novi dan na N1 rekao kako su banke do sada odobrile zahtjeve 7.333 klijenta, a samoinicijativno su dale moratorij na kredit za dodatnih 11.570 klijenata. Riječ o iznosu od oko dvije milijarde KM ukupno.
“Kod fizičkih lica najčešće je riječ o nenamjenskim kreditima dok je kod pravnih najviše firmi koje se bave ugostiteljskom, hotelijerskom i trgovinskom djelatnosti. Procjenu za firme vrše banke na osnovu dokumentacije, dok je za fizička lica ta procedura mnogo jednostavnija jer nije potrebna analiza već samo uvid u lični dosije klijenta da bi se utvrdilo gdje klijent radi i koliko je ugrožen”, rekao je Mahmuzić.
Istakao je kako banke prate stanje te da, u slučaju da klijent sada može platiti kredit, a dogodi se situacija da ubuduće to ne bude u mogućnosti raditi, imat će pravo da aplicira za moratorij otplate naknadno.
“Nema prinudne naplate za kašnjenje dok se ne riješi ova situacija, a banke koje budu kršile instrukcije će biti strogo kažnjene. Nudi se mogućnost moratorija do šest mjeseci, a ako se pandemija produži, može se produžiti i rok. Za klijente to znači da rata kredita ostaje ista, samo se produžuje rok otplate. Kamata se ne smije povećavati niti se smiju naplaćivati zatezne kamate. Klijent može odabrati i mogućnost grejs perioda, a može i reprogramirati dug”, rekao je Mahmuzić.
Naglasio je kako je Agencija za bankarstvo FBiH napravila strategiju kada je počela pandemija. Prvi korak je bio, kako je rekao, vatrogasni, gdje su morali interventno djelovati mjerama da olakšaju klijentima i bankama. Procentualno govoreći, 13,5 poto klijenata je zatražilo mjere moratorija.
“Drugi korak je set mjera da stimulišemo subjekte bankarskog sistema na kreditiranje kada prođe pandemija. To ćemo postići izmjenama regulative i zakona da olakšamo i sitmulišemo kreditiranje, ne samo za banke već i leasing i mikrokreditiranja. Ovaj korak je pri kraju i tu radimo sa Agencijom za bankarstvo RS. Treći korak je pojačavanje regulative u segmentu sekundarnog otkupa loših kredita”, rekao je direktor Agencije za bankarstvo FBiH.
Na pitanje zbog čega BiH nije mogla poput Srbije uvesti apsolutni moratorij na kredite, Mahmuzić je pojasnio da u Srbiji nadzor nad bankama vrši Narodna banka Srbije koja može djelovati ukoliko dođe u pitanje likvidnost banke, te da kod njih ne postoji currency board zbog čega mogu štampati dodatni novac i “upumpati” ga u banke, dok u BiH Centralna banka ne vrši nadzor i ne može štampati dodatni novac niti ga “upumpati” u banke.
Naglasio je kako su ograničenja Centralne banke BiH, gledano dugoročno, dobra za stabilnost države i bankarskog sistema.