Afroamerikanci 19. juna slave Juneteenth, dan kada su oslobođeni i posljednji robovi. Mnogi bijelci u Americi još nikada nisu čuli za taj praznik. Ali ove godine on ima poseban značaj.
Dugo se tražilo da se ovaj dan dan obilježava kao federalni praznik, a ove godine, usred demonstracija protiv rasizma širom Sjedinjenih Država nakon smrti Georgea Floyda, Breonne Taylor i Ahmauda Arberyja, mnoge su kompanije uvele slobodan u znak obilježavanja Juneteenth-a.
#OTD in 1865, enslaved African Americans were notified of their freedom by Union troops in Galveston Bay, TX—two years after the Emancipation Proclamation was issued.
Known as #Juneteenth, this day is widely celebrated as the end of chattel slavery in the U.S. #APeoplesJourney pic.twitter.com/banVoF49nl
— Smithsonian NMAAHC (@NMAAHC) June 19, 2020
Predsjednik Trump izjavio je da je on “proslavio” Juneteenth i da ga upravo zbog njega sada prihvataju i obilježavaju Nike, Google, NFL i država New York, ali ovaj praznik je jedno je od najstarijih obilježavanja kraja ropstva u Sjedinjenim Državama.
Nacionalni muzej afroameričke historije i kulture (NMAAHC) u Washingtonu na svojih osam spratova podsjeća na historiju Afroamerikanaca. Iako je zbog pandemije koronavirusa muzej trenutno zatvoren, svi zainteresovani za Juneteenth mogu na web stranici muzeja pogledati prezentacije o historiji tog praznika ili da sudjeluju u online-radionicama posvećenim istraživanju porodica i porijekla.
Joanne Hyppolite je kustosica muzeja NMAAHC i stručnjakinja za kulturnu historiju. „U Teksasu se Juneteenth već godinu dana nakon oslobođenja posljednjih robova slavio kao praznik”, kaže Hyppolite za DW. To što su se bivši robovi iz južnih država po ukidanju ropstva počeli seliti u velike gradove na sjeveru i zapadu zemlje, imalo je velikog utjecaja na to kako i gdje se taj praznik obilježavao u ostalim dijelovima Amerike.
Prošlo je blizu stotinu godina dok se Juneteenth u crnačkoj zajednici nije etablirao kao praznik. „Nakon pokreta za građanska prava i pokreta „Black Power”, šezdesetih i sedamdesetih godina, Afroamerikanci su počeli slaviti svoju historiju i ponosno gledati na svoje korijene. Juneteenth je bio dobra prilika za to”, kaže Hyppolite. Od sedamdesetih godina 19. juni je za crnce postao važan dan u kalendaru.
Danas se Juneteenth obilježava specijalnim misama ili uz roštilj, u krugu obitelji ili s čitavim komšilukom. Pritom je crvena boja vrlo važna. Na taj dan mnogi nose crvenu odjeću, servira se crvena hrana, poput soka od jagoda ili čuvena, crvena američka torta Red Velvet Cake.
U intervjuu za Wall Street Journalu objavljenom u četvrtak, Trump je tvrdio da niko nikada nije čuo za praznik prije nego što je tog dana zakazao politički miting u Tulsi. „Učinio sam nešto dobro, proslavio sam Juneteenth“, rekao je Trump za Journal. „To je zapravo važan događaj, važan trenutak. Ali niko nikada nije čuo za to. “
Koji je to praznik Juneteenth dan i šta trebate znati o tom historijskom prazniku
Jedan od najvećih praznika u SAD-u je 4. juli, dan Nezavisnosti. Na taj državni praznik mnogi imaju slobodan dan, porodice i prijatelji se okupljaju, roštilja se, a navečer svi gledaju vatromet, kojim i svako malo mjesto proslavlja neovisnost od britanskih kolonijalista.
Ali na koga se odnosila ta nezavisnost od stranog gospodara koja je proglašena 4. jula 1776. godine potpisivanjem Deklaracije nezavisnosti (Declaration of Independence) i koja se od tada slavi svake godine?
Frederick Douglass, koji je i sam bio rob, a kasnije pisac i aktivist za borbu protiv ropstva, o tome je govorio 1852. godine: „Ovaj 4. juli je vaš, ne moj”, rekao je Douglass u saveznoj državi New York. Sloboda i nezavisnost se nisu odnosili na crne robove.
Oni su morali čekati do 1865. godine, barem kada je riječ o Teksasu. Službeno je ropstvo bilo ukinuto dvije i pol godine ranije. Predsjednik Abraham Lincoln je 1. januara 1863. sve robove proglasio slobodnima. Samo u Teksasu gotovo da nije bilo vojnika koji bi proveli primjenu novog zakona.
Ali 19. juna 1865. godine vojska sjevernih država ulazi u Teksas, donosi radosnu vijest i provodi zakon – i pored otpora robovlasnika. Od tada Afroamerikanci kao dan oslobođenja slave 19. juni – Juneteenth, na engleskom kombinacija mjeseca juna i broja devetnaest (June/Nineteenth). Niste za to do sada čuli? Nisu ni mnogi američki bijelci.
Koliko je onih koji znaju za taj praznik i njegovo značenje, ovisi od toga gdje se u Americi nalazite. „Već petnaest godina živim u Marylandu”, kaže Melvin Edwards, glasnogovornik okruga Anne Arundel u blizini Baltimora. „Ovdje nema mnogo ljudi koji znaju za Juneteenth, u svakom slučaju ne mnogo bijelaca.” Edwardsovi preci bili su robovi u Teksasu, gdje je i on odrastao. „Juneteenth je praznik u Teksasu, o njemu tamo zna više ljudi.”
To što je Dan oslobođenja posljednjih robova u odnosu na Dan nezavisnosti toliko nepoznat, lako je objasniti, kaže za DW Edwards. „O njemu se ne uči u školama”. Čak i u februaru – „mjesecu historije crnaca” (Black History Month), kada učenici svih razreda u zemlji više uče o historiji i tradiciji crnaca, Juneteenth nema značajnu ulogu.
Onaj ko u školi ništa o tom prazniku ne čuje i koji odrasta uglavnom u bjelačkom okruženju, ne može mnogo saznati o „crnačkom Danu nezavisnosti”, kako još zovu Juneteenth. Pritom je za sve učenike važno da shvate značaj 19. juna 1865. godine jer je to važan dio historije SAD-a, smatra Edwards.
Ali dio Juneteentha su već godinama i protesti protiv rasizma i policijskog nasilja. Melvin Foote je predsjednik političke organizacije „Constituency for Africa”, iz Washingtona, koja američkim građanima i političarima nastoji približiti teme vezane uz afrički kontinent.
Prema mišljenju Foota, Juneteenth je „Dan refleksije”, dan kada bi ljudi trebali razmisliti koliko daleko je zemlja otišla otkako su robovi oslobođeni, ali i o tome što se još mora promijeniti.
Ove godine postoji dodatni razlog za razmišljanje, ne samo zbog policijskog nasilja koje je dovelo do mnogih smrtnih slučajeva i protestnog pokreta Black Lives Matter širom svijeta. Naime, aktualna korona-pandemija pokazala je i koliko su velike nejednakosti u američkom zdravstvenom sistemu.
Nesenzibilan je bio i plan predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, da na Juneteenth održi svoj prvi veliki predizborni skup nakon korona „lockdowna”, i to u Tulsi, gradu u kojem je 1921. godine izvršen jedan od najgorih pokolja nad crncima u historiji SAD-a. Takvom odlukom mnogi su bili zgroženi, pa je Trump skup pomaknuo na dan kasnije. Sve to je izazvalo „veću pažnju” za pojam Juneteenth, kaže Foote.
Pozitivno je to da je sve više ljudi upoznato sa značajem tog praznika, ali na Juneteenth bi se crnačka zajednica trebala prije svega okrenuti sebi. „Ne radi se toliko o tome što misle bijelci, već o tome što mi mislimo”, kaže Foote za DW. „Što mi o sebi mislimo, što mislimo o našoj djeci, o našoj zajednici. Ovogodišnji Juneteenth će biti u znaku potrebe da ustanemo.”