Sve više ljudi boluje od celijakije, autoimune probavne bolesti zbog koje moraju potpuno izbaciti sve namirnice koje sadrže gluten iz svoje prehrane.
Na neki način prehrana bez glutena postala je i svojevrsni trend za ljude koji nemaju celijakiju, ali smatraju da će bez glutena njihova prehrana biti zdravija, a oni izgubiti suvišne kile, kaže nutricionistkinja Tanya Zuckerbrot.
Ona smatra kako bi se prije uvođenja takvih značajnih promjena u prehrani trebalo znati činjenice o netoleranciji ili osjetljivosti na gluten te o značaju glutena u našoj prehrani, piše 24sata.hr. Čak 21 posto Amerikanaca trenutačno pokušava provoditi bezglutensku prehranu, što je nevjerojatno kad znamo da svega jedan posto njih boluje od celijakije – jedinog zdravstvenog stanja koje zahtijeva izbacivanje glutena iz jelovnika, no za sve druge to je nepotreban, pa čak i potencijalno opasan način prehrane. Ali ta činjenica nije zaustavila prehrambenu industriju da iskoristi trend, te bezglutenski proizvodi predstavljaju tržište koje se mjeri u milijardama dolara.
Šta je gluten?
Gluten je protein koji se nalazi u pšenici daje elastičnost tijestu, pomažući mu da se podigne i zadrži svoj oblik. On se nalazi u pšenici, raži, ječmu te zobi. Većina prehrambenih namirnica sadrži gluten, od pizza, tjestenina, kruha i raznih industrijski prerađenih namirnica. Pozornost koju privlači glutena nije nastala toliko zbog priče oko celijakije, već zbog kontroverznih studija koje tvrde da ljudsko tijelo nije sposobno probavljati gluten u mjeri u kojoj ga mi unosimo u sebe.
Opasnosti izbacivanja
Hrana bez glutena, a posebno rafinirane namirnice koje se obrađuju kako bi bile bez glutena (od kojih se mnoge proizvode od krumpirovog ili rižinog škroba), navodi ljude da zaborave na mnoge zdravstvene prednosti cjelovitih žitarica, poput pšenice, ječma i raži, zbog čega im mogu ozbiljno nedostajati nužne hranjive tvari kao što su vlakna, željezo, cink, folna kiselina, vitamini B3, B2 i B1, kalcij, vitamin B12 i fosfor.
A za razumijevanje značaja glutena, proteina koji se nalazi u pšenici, ječmu i raži, morate znati što se nalazi u cjelovitim žitaricama. One se naime sastoje od tri dijela: mekinje, klice i unutarnjeg dijela, za razliku od rafiniranog zrna koje sadrži samo unutarnji dio. Hranjive tvari kriju se pak većinom u mekinjama i klicama.
Desetljeća istraživanja, provedenih većinom na cjelovitim žitaricama s glutenom, otkrila su da osobe koje jedu takve proizvode, koji se sastoje od sva tri dijela, imaju manje šanse biti pretili, oboljeti od dijabetesa, srčanih bolesti, pa čak i mnogih vrsta raka, uključujući i rak debelog crijeva (što je otkrilo istraživanje objavljeno u britanskom zdravstvenom časopisu), te raka glave i vrata u slučajevima kod žena ( što je objavljeno u časopisu o uzrocima karcinoma i njihovoj kontroli).
Dobre strane žitarica
Prema opširnom pregledu dosadašnjih istraživanja, objavljenom 2010. godine, cjelovite žitarice štite organizam od bolesti i starenja uzrokovanog oksidacijom. Oksidacija je pak uključena u sve veće kronične bolesti: metabolički sindrom, pretilost, dijabetes, kardiovaskularne bolesti i rak.
Cjelovite žitarice sadrže čak 31 antioksidans, koji blagotvorno utječu na nekoliko načina. Primjerice, stvaraju osjećaj sitosti, što pomaže kod održavanja težine, ali i polako otpuštaju šećer u krvi, što je posebno značajno za osobe koje boluju od dijabetesa tipa 2.
Dijetalna vlakna u cjelovitim žitaricama poboljšavaju zdravlje crijeva (kao prebiotici), a antioksidansi i protuupalna svojstva većine tih spojeva mogu spriječiti razvoj karcinoma i srčanožilnih oboljenja.
S obzirom da su ljudi sve bolesniji, te je zabilježen porast hroničnih bolesti, znanstvenici to povezuju sa sve lošijom prehranom, u kojoj nedostaje voće, povrće i cjelovite žitarice, a koje navodno konzumiramo u premalim količinama.
Većina bezglutenski procesirane hrane radi se bez bogatih hranjivih sastojaka kojima obiluju one s glutenom, a osobe koje se odlučuju na takvu prehranu (a da nemaju celijakiju), kao razlog najčešće navode osjećaj letargije ili slabosti. Uklanjanjem glutena, doduše, ne postaju boljeg zdravlja, nego se vjerojatno tek osjećaju bolje zato što su iz prehrane automatski izbacili i rafinirane ugljikohidrate i deserte pune šećera koji ujedno sadrže i taj protein.