Izlaganje svjetlu tokom spavanja otežava mozgu da postigne dublji san.
Što više spavamo laganijim snom, oscilacije mozga (aktivnost) koje omogućavaju da dođemo do dubljih faza spavanja imaju negativan efekat. Osim faktora koji direktno utječu na mozak, nedostatak dubokog sna od izlaganja svjetlosti također je povezan sa još nekim posljedicama.
Spavanje sa upaljenim svjetlom je povezano sa depresijom. Plavo svjetlo iz uređaja može imati velike posljedice na raspoloženje. Nedostatak sna može uzrokovati vrtoglavicu i razdražljivost. Djeca koja ne spavaju dovoljno mogu biti hiperaktivna.
Manjak kvalitetnog sna dovodi do smanjenja koncentracije. To može biti posebno opasno ako vozite automobil ili upravljate određenim mašinama. Ako se svjetlo i dalje miješa u san na dugoročnom planu, mogli biste biti pri povećanom riziku od pojave određenih hroničnih bolesti koje uključuju visoki krvni pritisak (hipertenzija), srčane bolesti i dijabetes tipa 2.
Spavanje sa upaljenim svjetlima može biti korisno ako pokušavate odrijemati tokom dana i ne želite pasti u duboki san. Međutim, ova tehnika i dalje ne odgovara kvaliteti sna. Noćna svjetla i drugi izvori svjetlosti mogu biti korisni za malu djecu koja se možda boje mraka. Kako djeca odrastaju, važno je početi ih odbijati od izvora svjetlosti noću kako bi mogli bolje spavati. Generalno, rizici spavanja sa upaljenim svjetlom nadmašuju sve moguće prednosti.