Veći broj istraživanja povezao je buku koju proizvode zračni i drumski saobraćaj s povećanim rizikom za brojne kardiovaskularne bolesti.
Naučnici počinju precizno utvrđivati mehanizme koji u ovom slučaju utječu na organizam.
Izloženost glasnim zvukovima povezana je sa gubitkom sluha. Buka u saobraćaju označena je kao glavni fiziološki stres, skupa sa zagađenjem vazduha i kao pasivna izloženost dimu i radioaktivom gasu radonu.
Trećina ljudi u Evropi i SAD-u redovno izložena nezdravoj razini buke, koja se obično određuje kao početna od oko 70 do 80 decibela. Razgovor nosi oko 60 decibela, buka automobila i kamiona kreće se između 70 i 90 decibela, dok sirene i avioni mogu dosegnuti 120 i više.
Dok istraživači istražuju fiziologiju koja leži u osnovi kardiovaskularnih posljedica buke, oni se usredsređuju na krivca: dramatične promjene na endotelu, unutrašnjoj sluznici arterija i krvnih žila.
Ona pod utjecajem buke može preći iz zdravog stanja u “upaljeno” s potencijalno ozbiljnim posljedicama.
Kada zvuk dođe do mozga, on aktivira dvije važne regije – slušni korteks koji tumači buku i amigdalu koja upravlja emocionalnim reakcijama na njega.
Kako buka postaje glasnija, naručito tokom spavanja, amigdala aktivira reakciju tijela na bijeg ili borbu, čak i ako osoba toga nije svjesna.
Jednom pokrenut, ovaj odgovor na stres oslobađa u tijelo hormone poput adrenalina i kortizola.
Pojedine arterije se sužavaju, druge se šire, krvni pritisak raste, probava se usporava, dok šećeri i masti preplavljuju krvotok kako bi ih mišići mogli koristiti.