Ako živite na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine i planirate peći rakiju, teško da ćete je moći “razvući” na godinu dana ako zaživi Zakon o jakim alkoholnim pićima.
Prednacrt koji planira federalna Vlada, ograničava proizvodnju za upotrebu na 20 litara čistog alkohola godišnje po domaćinstvu, odnosno na 50 litara jakog alkoholnog pića.
Obrazloženje – harmonizacija za zakonodavstvom Evropske unije.
Slobodanova “Carica” iz Istočnog Sarajeva okitila se zlatnim i srebrnim medaljama u Bosni i Hercegovini i Srbiji.
Proizvodi je za svoje domaćinstvo, a posebno zadovoljstvo je dijeliti krušku, šljivovicu i dunjevaču sa komšijama i prijateljima. Za 50 litara rakije godišnje, kaže, ne bi se isplatilo ni ložiti vatru, a kamoli uposliti kazan, javlja BHRT.
Minimum 150 litara za vlastite potrebe
“Svaki domaćin dnevno da ima potrošnju neku od 0,30 litara, na godišnjem nivou mora potrošiti nekih 150 do 160 litara za svoje potrebe. Imaju i pokloni, naravno prijateljima, tako ja gledam za svoje potrebe radim. Imam dosta prijatelja, dosta kolega koji svrate. Pa, dnevno se zna ovdje popiti kazan i po rakije“, kaže Slobodan Maunaga iz Istočnog Sarajeva.
Slobodan, kome je proizvodnja rakije hobi, za sada ne mora da brine, jer živi u Republici Srpskoj.
Ako zakon koji se sprema bude usvojen u ovoj formi, njegove komšije, koje žive samo desetak kilometara dalje, na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine, morat će drastično smanjivati količine.
Dobar domaćin se, između ostalog, poznaje po dobroj rakiji. Kvatitet ovog žestokog pića premet je čestih polemika na većim okupljanjima. A baš domaćini kažu da se na dvije ili tri masovnije proslave popije više rakije nego što bi to bilo dozvoljeno za proizvodnju godišnje ovim prijedlogom.
Iz Ministarstva poljoprivrede RS-a kažu da su svjesni da će do usklađivanja sa EU zakonodavstvom morati da dođe, ali za sada ne razmišljaju o ograničavanju proizvodnje rakije za fizička lica.
“Svako fizičko lice trenutno nije ograničeno u pogledu proizvedenih količina, uz napomenu da je zakonskim odredbama zabranjeno stavljanje proizvedenih količina u promet, te je iste zabranjeno izlagati na sajmovima, prezentacijama, turističkim manifestacijama”, poručuju iz ovog Ministarstva.
Sa vagom u šumu
U Republici Srpskoj možete peći rakiju u neograničenim količinama, ali zato biste u šumu trebali nositi vagu.
Od kraja prošle godine, na snazi je pravilnik kojim se ograničava branje gljiva, ljekovitog bilja, šipka, jagoda te ostalih šumskih plodova na kilogram dnevno.
Za više morate se registrovati kao komercijalni sakupljač i platiti naknadu pet odsto od prodajne cijene na domaćem tržištu. Cjenovnik utvrđuju “Šume Republike Srpske”.
Porodica Sabljić iz Drvara godinama pravi proizvode od drenjina – šumskog drveta – rakiju, liker, pekmez i sok.
Dugo su se borili za registraciju svog gazdinstva, ali i zaštitu i plasman proizvoda od drenjina na tržište, uglavnom sami. Imaju i puno komšija koji to rade samo za svoje potrebe.
“Nekako mi se sam taj prednacrt fokusirao maltene na svakog čovjeka u Federaciji koji to želi da pravi za svoje potrebe. Ja sam negdje sigurna da će se taj prednacrt definitivno korigovati, i već vidim da postoji sada dosta sugestija od strane oni koji rade tu proizvodnju i onih kojima je struka da izrađuju takvu vrstu zakona. Ja vjerujem da će on daleko, daleko drugačije izgledati“, kaže Jovanka Sabljić iz udruženja “Budi zdrav ko dren” iz Drvara.
Iz Direkcije za evropske integracije pojašnjavaju da se Bosna i Hercegovina preuzimanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju obavezala na usklađivanje sa EU propisima u oblasti poljoprivredne proizvodnje.
Naglašavaju da cilj nije ograničavanje prava pojedinaca ili tradicije, nego regulisanje proizvodnje u komercijalne svrhe.
Sagovornici kažu da razumiju potrebu usklađivanja, ali im nije jasno zašto se kreće od repa, a ne od glave, te zašto su rakija i bobice prioritet u odnosu na goruća pitanja u Bosni i Hercegovini.