Glavni odbor Stranke za Bosnu i Hercegovinu (SBiH) na konstituirajućoj sjednici u Tuzli , osim što je izabrao novo rukovodstvo, usvojio je niz zaključaka koji se odnose na aktuelne teme.
Između ostalog i izmjenu Ustava i Izbornog zakona, državnu imovinu i ektroenergetski sektor.
Izmjena Ustava i Izbornog zakona
Stranka za Bosnu i Hercegovinu smatra da način i okolnosti pod kojima se vode razgovori o izmjenama Ustava i Izbornog zakona u samom startu garantuju da se ne može postići nikakav uspjeh, navodi se u saopćenju ove stranke.
“Razgovori koji se vode pod ucjenom blokade formiranja vlasti u Federaciji BiH od strane HDZ-a još od 2018. godine i blokadom odlučivanja u institucijama BiH od strane SNSD-a mogu poroditi jedino truhli kompromis koji će državu učiniti još manje funkcionalnom od onoga što je ona po sadašnjem ustavnom uređenju.
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini dužan je da osigura primjenu civilnog dijela Dejtonskog sporazuma koji se trenutno direktno krši od strane SNSD-a i HDZ-a i njegova je isključiva odgovornost da to učini, a ne da zajedno sa međunarodnom zajednicom tjera i vrši pritisak na one koji poštuju Dejtonski sporazum kako bi pravili ustupke prema onima koji ga ne poštuju.
Umjesto prisiljavanja onih koji poštuju Dejtonski ustav koji je nefunkcionalan zbog etničkih kočnica i blokada da u zakonodavstvo ugrade još takvih mehanizama za blokadu, Stranka za Bosnu i Hercegovinu ponovno ističe svoje jasne zahtjeve u cilju otklanjanja diskriminacija po svim osnovama, kako u Ustavu, tako i u Izbornom zakonu“, poručuju iz Stranke za BiH.
Dodaju da je potrebno raditi na korijenitoj – reformi Ustava i slijedom toga i izbornog zakonodavstva, a sa ciljem usklađivanja tih propisa sa međunarodnim pravom i prihvaćenim u ratificiranim Konvencijama, posebno Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovih sloboda.
“Stranka za Bosnu i Hercegovinu se zalaže za građanski kocept uređenja u kojem svi građani imaju ista prava, da biraju i da budu birani, bez ikakve diskriminacije, da se otklone blokade u procesima demokratskog odlučivanja izraženog pri entitetskom glasanju u Parlamentu BiH“, kaže se u saopćenju.
Ističu da država BiH treba da bude, vezano za unutarnje administrativno uređenje organizovana na način da ima regije zasnovane na prirodnim, ekonomskim, geografskim i komunikacijskim obilježjima koje kao takve kroz historiju prirodno funkcionišu pa čak i danas kada su administrativne granice prisilno i neprirodno ucrtane Dejtonskim sporazumom.
“Odluke Ustavnog suda BiH, kao i odluke Evropskog suda za ljudska prava vezana za BiH moraju provesti, dokazujući time da je u ovoj državi na snazi vladavina prava. Državna imovina uporno se preko modela rješavanja državne imovine, a pogotovo javnih dobara u vlasništvu svih građana BiH, od strane politike iz manjeg BH entiteta ustrajava na pretvaranju države u takozvanu državnu zajednicu.
Oduzimajući pravo i obavezu Parlamenta BiH da donese Zakon o korištenju i upravljanju državnom imovinom ova politika nameće model raspodjele te imovine između poddržavnih aranžmana entiteta, kantona i distrikta Brčko. Ovakav model bi u konačnici potvrdio antidejtonsku tvrdnju o nepostojanju državnog kontinuiteta BiH iz člana 1. aneksa 4, a bh. suverenitet sveo na tvrdnju "da nema BiH izvan entiteta“ i da je ona tzv. sastavljena država.
Osnovano se može pretpostaviti da bi se dalje političko djelovanje kreatora ovakve tvrdnje kretalo u pravcu izvođenja njenog rastakanja po modelu nestale državne zajednice Srbije i Crne Gore. Ovakav model bi manjem bh. entitetu RS omogućio da bude u procesu disolucije referendumskog tipa, a ne jednostranom pravno nasilnom i anti-ustavnom procesu secesije“, poručuju iz Stranke za BiH.
Kako navode, Stranka za BiH očekuje da sve deklarirane stranke u BiH kao tzv. Probosanskohercegovačke prepoznaju trajuće i sljedujuće procese i osujete njihovu moguću izvedbu i uspješnost.
Stranka za BiH i dalje poziva Parlament BiH da istovremeno sa donošenjem Zakona o korištenju i upravljanju državnom imovinom odmah pristupi donošenju Zakona o denacionalizaciji i restituciji imovine u BiH.
Svako rješenje koje bi bilo samo raspodjela državne imovine, a bez donošenja Zakona u Parlamentu BiH bi bilo samovoljno odricanje od državnog subjektiviteta i identiteta države BiH, što bi bilo predvidiv put njenog nestanka.
Elektroenergetski sektor
“Svi rudari trebaju biti uposlenici Elektroprivrede BiH. Elektroprivreda BiH ne treba da kupuje ugalj od rudnika čiji je vlasnik. Umjesto sedam rudnika i dvije termoelektrane (ukupno 9 uprava) potrebno je formirati dva proizvodna preduzeća.
Termoelektrana Tuzla sa pripadajućim rudnicima i Termoelektrana Kakanj sa pripadajućim rudnicima koje kao krajni proizvod imaju električnu energiju. Termoelektrana u ovom obliku treba imati jednu upravu, jednog direktora, a pripadajući rudnici izvrsne direktore.
Osim ove dvije proizvodne cjeline unutar Koncerna Elektroprivrede treba postojati i treća: Hidroelektrane na Neretvi u čijem sastavu bi bio i vjetropark Podveležje. Svi uposlenici Elektroprivrede BiH platu primaju od prodaje električne energije i nema potrebe da rudari svoju primaju od prodaje uglja Elektroprivredi BiH“, neke su od poruka Glavnog odbora Stranke za BiH.
Iz ove stranke dodaju da umjesto kroz povećanje cijene struje građanima i privredi, dugovi rudnika trebaju se riješiti posebnim konsolidacijskim zakonom kojim bi se dug prema Fondu PiO pretvorio u dionice ovog Fonda u Elektroprivredi BiH kao dioničkom društvu.
“Elektroprivreda BiH zbog resursa kojima upravlja mora biti profitabilno preduzeće, a iz profita ulagati u nove kapacitete. Građani i privreda trebaju imati povoljne cijene jer je naša zemlja bogata energetskim potencijalima čija iskorištenost je i dalje ispod 50%“, dodaje se.
Na sjednici Glavnog odbora SBIH u Tuzli, osim aktuelnog predsjednika Semira Efendića, nakon 10 godina od obraćanja na političkom skupu, govorio je i osnivač Stranke dr. Haris Silajdžić.