Mediji trebaju biti javna platforma za zaštitu i promociju ljudskih prava

Završna konferencija projekta „Mediji za ljudska prava“ održana je u srijedu, 18. decembra 2019. godine u Bošnjačkom institutu- Fondaciji Adila Zulfikarpašića u Sarajevu.

 

Projekat „Mediji za ljudska prava“ je pokrenut početkom 2017. godine. Finansira ga Evropska unija u Bosni i Hercegovini u okviru Evropske inicijative za razvoj demokratije i ljudskih prava u BiH, a provodi ga Konzorcijum kojeg čine Udruženje BH novinari, Centar za edukaciju Pro Educa i Evropska federacija novinara.

Svjedoci smo svakodnevno političkih pritisaka i drugih nedozvoljenih utjecaja na medije i medijske profesionalce. Samim tim jasno je kako novinari, kao ranjiva grupa čija se profesionalna, radna i socijalna prava krše svakodnevno bez zakonskih sankcija, ne mogu biti aktivni promotori ljudskih prava.

Česte su situacije kada novinari i sami postaju kršitelji ljudskih prava, tako da ne pokazuju poštivanje prava kroz medijske sadržaje, prava manjina, djece, žena žrtava nasilja, LGBT osoba, izbjeglica, migranata i povratnika, ali i ostalih ranjivih društvenih skupina. Oni djeluju diskriminirajuće prema drugom i drugačijem, podržavajući stereotipe koji se svakodnevno nameću, te krše kodeks novinarske etike i profesionalne standarde koristeći govor mržnje, huškanje i druge oblike neprimjerenog govora, a zatim isključuju ili ne čine dovoljno vidljivim probleme, potrebe ranjivih društ

venih grupa u okviru medijskih sadržaja koje plasiraju u javnost.

Sva ova pitanja i problemi su istaknuti na konferenciji koja je održana u sklopu projekta vrijednog oko 313.000 eura koji finansira Evropska unija s ciljem unapređenja saradnje između institucija vlasti, nevladinih organizacija i medija u oblasti zaštite i promocije ljudskih prava u skladu s EU standardima.

U prvi plan je stavljena potreba umrežavanja medija, građana, organizacija civilnog društva i institucija vlasti radi kreiranja i korištenja internetskih alata za promicanje, predstavljanje i zaštitu ljudskih prava ranjivih grupa kroz medijske sadržaje.

Panelisti  Lejla Huremović, Jasmina Mujezinović , Almir Panjeta i Adis Nadarević su  naglasili da država i njene institucije ne smiju tolerisati kršenje ljudskih prava, bez obzira o kojoj grupi je riječ.  Freelancer Almir Panjeta, koji se već godinama bavi dječijim pravima i nj

ihovom zaštitom u BiH, kazao je da ljudska prava treba posmatrati kao cjelinu.

Borka Rudić ispred udruženja BH novinari naglasila je da je iskustvo do sada pokazalo da nema puno onih koji žele dijeliti informacije  i to je jedan izazov s kojim se mora suočiti. Najvažnije je da treba početi  sarađivati, umrežavati i dijeliti informacije.

Istaknuto je da novinarima i svim medijskim profesionalcima treba pružiti dodatnu edukaciju, te da je neophodno konstantno regulisati i kontrolisati društvene mreže, ali i online medije.

Na konferenciji je naglašeno da medijski profesionalci nipošto ne treba da postupaju po tezi: „Gdje prestaje profesionalno novinarstvo, tu počinje propaganda“. Oni trebaju raditi na tome da do propagande uopšte ne dođe, te da u novinarskom svijetu i medijskom aspektu konstantno bude zastupljena isključivo profesionalnost.

Nužno je da ostanu dosljedni svom poslu, profesiji, te da u najvećoj mjeri budu etični.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)