Najveći majstor soneta naše književnosti: Godišnjica smrti Skendera Kulenovića

Skender Kulenović rođen je 2. septembra 1910. godine u Bosanskom Petrovcu, gdje je završio osnovnu školu, a potom nakon naglog osiromašenja porodice (agrarna reforma) prelazi u majčino rodno mjesto Travnik.

Upravo je u Travniku od 1921. do 1930. godine kao vanjski učenik pohađao Jezuitsku gimnaziju.

U trećem razredu gimnazije javio se sa prvim književnim radom (soneti Ocvale primule). Od 1930. godine studira pravo na zagrebačkom sveučilištu.

Godine 1933. postaje član SKOJ-a, a 1935. KPJ. Sarađuje sa brojnim listovima i časopisima, a 1937. godine sa Hasanom Kikićem i Safetom Krupićem pokreće u Zagrebu muslimanski časopis Putokaz.

1941. godine ulazi u Prvi partizanski odred Bosanske krajine. Član AVNOJ-a i ZAVNOBiH-a, Kulenović u ratu piše poeme, uređuje listove Krajiški partizan, Bosanski udarnik, Glas i Oslobođenje. Od 1945. do 1947. obavlja funkciju direktora drame Narodnog pozorišta u Sarajevu, uređuje Novo doba, Pregled, Književne novine i Novu misao. Od 1950. do 1953. sekretar je Narodne skupštine FNRJ, a poslije zabrane Nove misli je kažnjen i postavljen za korektora u Borbi. 1955. godine prelazi u Mostar na mjesto dramaturga Narodnog pozorišta, jedno vrijeme je i urednik u beogradskoj Prosveti

Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja, između ostalih Dvadesetsedmojulske nagrade SRBiH (1971. godine) i nagrade AVNOJ-a (1972. godine). Bio je član SANU, ANUBiH i JAZU.

Preminuo je 25. januara 1978. godine u Beogradu.