Otišao je i Muhamed Filipović. Svakome ko je iole upućen u njegov životni put, jasno je da je Bosna i Hercegovina ostala bez jednog od najvećih umova filozofske misli na ovim prostorima.
Jer pored toga što je bio pisac, autor i u zadnjim decenijama poznat po svojim zalaganjima za bošnjačko etničko pitanje, Filipović je bio i filozof.
U tom je smislu akademik Filipović pripadao plejadi najvećih mislilaca Odsjeka za filozofiju i sociologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Na Odsjek je dugo dolazio i nakon umirovljenja, pa smo ga nerijetko viđali i mi, mlađi studenti filozofije i sociologije, kojima nije predavao, a koji smo ipak bili svjesni njegovog doprinosa Odsjeku i filozofijskoj misli u Bosni i Hercegovini uopće.
Odlazak akademika Filipovića, vezan je nekako i za samu filozofiju na ovim prostorima, jer, čini se da je filozofska baština, stvarana desetljećima u Bosni i Hercegovini odavno već na izmaku.
Najstariji od svih bosanskohercegovačkih filozofskih Odsjeka svakako je Odsjek za filozofiju i sociologiju, danas Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu, na kojem je djelovao i akademik Filipović, a koji je za svoje 64 godine postojanja (Odsjek je osnovan 1956. godine) obrazovao mnoštvo sjajnih akademski obrazovanih građana, a koji su imali tu čast da im predaju najveća imena filozofske misli u bivšoj Jugoslaviji i izvan njenih granica.
Imao je Odsjek za filozofiju Jelenu Berberović, prvu teoretičarku filozofije jezika i teorije spoznaje po svom izvornom zvanju, te prvu stručnjakinju za filozofiju velikog filozofa Ludwiga Wittgensteina na prostorima jugoistočne Evrope.
Imao je estetičare Ivana Fochta, Kasima Prohića i filozofskog pisca Predraga Fincija, sjajnu metodičarku, profesoricu Fatimu Lačević, pa najistaknutije, koji su stasavali u filozofiji zajedno s akademikom Filipovićem, akademike Tanovića, Premeca i Šarčevića.
Imao je Odsjek za filozofiju i sociologiju i filozofsku biblioteku Logos, najveću na ovim prostorima, sa nebrojenim izdanjima i reizdanjima svjetske filozofske bibliografije, časopis Dijalog, prvi filozofijski časopis u Bosni i Hercegovini, ali i Hrestomatiju etičkih tekstova.
Uposlenici Odsjeka sudjelovali su i u radu i djelovanju Korčulanske ljetne škole, gdje su djelovali s najvećim neomarksistima toga doba.
Čuveni njemački savremeni filozof Martin Heidegger, u svom je djelu predvidio kraj filozofije, misleći na tradicionalna metafizička pitanja o suštinskim određenjima čovjeka i njegove svrhe u svijetu, usljed tehničko – tehnološke epohe, u kojoj čovjek u drugom čovjeku više ne vidi čovjeka, kantijanski cilj kojem treba težiti, već puko, utilitaristički utemeljeno, sredstvo kojim treba doći do određenog cilja.
Savremeno doba u Bosni i Hercegovini i u njemu situirana filozofska misao, upravo je mjesto sučeljavanja utilitarističkih težnji za opstankom u samoproizvedenom i nakardnom sistemu lažnih vrijednosti s jedne strane, te beskompromisne kritike filozofije na svaki dogmatizam, redukcionizam ili relativizam univerzalnih vrijednosti, s druge, a koja bi mogla imati odlučujuću ulogu za opstanak Bosne i Hercegovine.
Zbog toga je priča o odlasku akademika Filipovića priča o postupnom nestanku filozofskih vrijednosti i baštine koja se desetljećima gradila na ovim prostorima, a kojoj, očigledno, kao društvo nismo dorasli.
Profesore Filipoviću, neka Vam je laka zemlja bosanska.