Sarajevska sehara
Sarajevskasehara.com » Godišnjica: Sjeti se Markala, pokušaj da ne zadrhtiš, zaplačeš, opsuješ…
Historija Sehara

Godišnjica: Sjeti se Markala, pokušaj da ne zadrhtiš, zaplačeš, opsuješ…

REKLAMA

Navršava se 20 i neka godišnjica masakra na sarajevskoj pijaci Markale, ko zna koja po redu. Možda smo prestali godine da brojimo, ali neke slike u glavi ne jenjavaju. 

Da budemo tačni, danas se navrašava 26. godišnjica zločina na nedužnim civilima. Tog dana, subotnjeg popodneva (između 12:00 i 12:10 sati) 5. februara 1994. godine, minobacačka granata ispaljena sa srpskih položaja iznad opkoljenog grada, ubila je 68 i ranila 144 Sarajlija, naših sugrađana.

Najprometnija pijaca u gradu – Markale i tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. bila je jedno od mjesta opskrbe te prilika za snabdijevanje stanovnika opkoljenog grada. Na tom mjestu se obavljala trgovina prehrambenim proizvodima i svim onim što je na bilo koji način moglo poslužiti građanima Sarajeva da prežive teške ratne dane, uključujući i razmjenu informacija.

REKLAMA

Markale su se našle na meti napada i u augustu 1995. kada su, nedaleko od mjesta prvog masakra, ubijena 43 civila, nakon čega su međunarodne vojne snage pokrenule granatiranje srpskih položaja oko Sarajeva.

Iako je Haški sud utvrdio ko je kriv za ovaj napad na civile, špekulacije o tome sa čijih je položaja došla granata nikad nisu prestale. Nakon rata, 5. februar proglašen je Danom sjećanja na sve poginule građane Sarajeva u periodu 1992.-1995. godine.

Prvi od dva masakra na pijaci Markale dogodio se u podne 5. februara 1994. godine kada je minobacački projektil kalibra 120 milimetara, ispaljen sa položaja Vojske Republike Srpske, pao na prepunu gradsku pijacu.

U nekoliko minuta granata je ubila 68 i ranila 144 Sarajlija. Oni koji su preživjeli, poput Hasana Bande, Janje Grozdanović i Teufika Mekića, sa slikama užasa i danas se bude.

Tog dana sam krenuo u kupovinu nekih namirnica za preživljavanje svoje djece, koja su bila tada mala. Samo sam čuo vrisak i rušenje stolova. Poslije nisam znao šta se dešava“, kazao je jedne prilike Hasan Banda.

Ma strašno. To je niz čaršiju, niz Kovače odozgo narod hrlio, tražio svoje najmilije“, sjetila se Grozdanović.

Haški tribunal je ustanovio da je u kampanji granatiranja koju je provodila VRS jedan od najstrašnijih zločina bio masakr na Markalama. Unatoč tome i danas se mogu čuti teze kako je granata stigla sa položaja Armije BiH, uz ostalo i zbog činjenice da je nakon drugog velikog masakra u Sarajevu došlo do međunarodne vojne intervencije. General Armije BiH Jovan Divjak:

“Prvog dana rata agresorska strana sve ono što je činila prebacivala je na Vladu, Armiju BiH, želeći i na taj način da izjednači krivicu. Agresor je onaj koji se branio! Nepobitna je činjenica da su te granate i u prvom i u drugom slučaju Marakle sa položaja Vojske RS, tu nema dvojbe“, kazao je u jednom medijskom istupu general Armije BiH Jovan Divjak.

Berko Zečević, sarajevski profesor i vojni stručnjak, svjedočio je u Hagu u slučaju Markale protiv Radovana Karadžića:

“Zastrašujuće je da Kantonalno tužiteljstvo u Sarajevu nikad nije pokrenulo proces da utrvdi ko je bio odgovoran da naredi lansiranje tih projektila 1994. i 1995. godine. To je ono što ja stalno ponavljam i niko neće od političkih struktura da pokrene proceduru da vidi zbog čega neko iz Tužiteljstva KS to ne pokrene. A onda kad to riješimo, možemo se obratiti Tužiteljstvu BiH“.

Za zločin na Markalama pravosnažno je pred Haškim tribunalom na kaznu doživotnog zatvora osuđen nekadašnji komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa, general Stanislav Galić. Haškim tribunal, između ostalog i za masakr na Markalama, osudio je i bivšeg predsjednika RS Radovana Karadžića i bivšeg zapovjednika Vojske RS Ratka Mladića.

Polaganjem cvijeća, učenjem Fatihe ili na neki drugi prigodan način građani Sarajeva i brojne delegacije danas će odati počasti i prisjetiti se 68 Sarajlija koje su stradale u masakru počinjenom 5. februara 1994. godine na pijaci Markale.

Također će biti održana i zajednička komemorativna sjednica Skupštine Kantona Sarajevo, Gradskog vijeća Sarajeva i općinskih vijeća s područja Kantona Sarajevo.

Petog februara, prije 23 godine, na Markalama su ubijeni:

Senad Arnautović, Ibrahim Babić, Mehmed Baručija, Ćamil Begić, Emir Begović, Vahida Bešić, Gordana Bogdanović, Vaskrsije Bojinović, Muhamed Borovina, Faruk Brkanić, Sakib Bulbul, Jelena Čavriz, Almasa Čehajić, Zlatko Čosić, Alija Čukojević, Verica Ćilimdžić, Smilja Delić, Ifet Drugovac, Dževad Durmo, Fatima Durmo, Kemal Džebo, Ismet Fazlić, Vejsil Ferhatbegović, Dževdet Fetahović, Muhamed Fetahović, Ahmed Fočo, Majda Ganović, Isma Gibović, Rasema Hasanović, Alija Hurko, Mirsada Ibrulj, Mustafa Imanić, Rasema Jažić, Razija Junuzović, Hasija Karavdić, Mladen Klačar, Marija Knežević, Selma Kovač, lbro Krajčin, Sejda Kunić, Jozo Kvesić, Numo Lakača, Ruža Malović, Jadranka Minić, Safer Musić, Nura Odžak, Mejra Orman, Hajrija Oručević, Seid Prozorac, Smajo Rahić, Igor Rehar, Rizvo Sabit, Zahida Sablja, Nedžad Salihović, Hajrija Smajić, Emina Srnja, Džemo Subašić, Šaćir Suljević, Hasib Šabanović, Ahmed Šehbajraktarević, Bejto Škrijelj, Junuz Švrakić, Pašaga Tihić, Munib Torlaković, Ruždija Trbić, Džemil Zečić, Muhamed Zubović i Senad Žunić.

REKLAMA

Povezani članci