Sat na sarajevskoj Sahat-kuli jedini je na svijetu koji mjeri lunarno vrijeme, po kojem se ravnaju islamske molitve, a mehanizam na ovom simbolu sa Baščaršije iz Londona su 1876. godine donijela su dva sarajevska trgovca Hašim-aga Glodžo i Mehaga Hadžikapetanović.
Kazaljke i brojevi su pozlaćeni 1967. godine, nakon reparacije koju je uradio sajdžija, nekadašnji muvekit, osoba koja brine o satu i kuli, Abdulah Kasumagić.
U doba kada je pravljena Sahat-kula muvekit je imao mnogo značajniju ulogu nego danas, bio je sposoban da izračuna vrijeme i navije sat. Imao je primitivni instrument koji se koristio na brodovima, astrolabijum.
Vrijeme akšama je određivao pomoću sjene i sunca, a ostale namaze prema akšamu. Nakon toga je, razvijanjem moreplovstva, korišten sekstant, napredniji instrument za mjerenje. Taj instrument je sarajevska muvekithana također posjedovala i vrijeme je bilo lakše i preciznije određivati.
Sarajevska Sahat-kula nalazi se u blizini Gazi Husrev-begove džamije i jedna je od najvećih u Bosni i Hercegovini. Važi za jednu od najviših i najljepših u Bosni i Hercegovini.
Nakon požara 1697. godine, kada je u naletu Eugena Savojskog spaljena, Sahat kula je obnovljena 1762. godine.
Kada, tokom Ramazana sat na kuli otkuca dvadeset i četiri puta to znači da je vrijeme iftaru.
Nakon prvog otkucaja na Begovoj džamiji se pale kandilji, zatim sa Bijele tabije tradicionalno zapuca top što označava kraj posta tog dana.
Prije 12 godina proglašena je nacionalnim spomenikom BiH.