Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine je najstarija muzejska institucija u našoj državi. Osnovan je 1. februara 1888. godine, prije 132 godine.
Iako sadrži veliki dio kulturnog i nacionalnog naslijeđa naše zemlje, već godinama ova institucija vodi bitku za goli opstanak. Odnos države prema Zemaljskom muzeju je manje nego zavidan, što najbolje ilustrira odgovor direktora Mirsada Sijarića Gradu Sarajevu.
Naime, Zemaljskom muzeju je nedavno ponuđeno da učestvuje u projektu “Buđenje Sarajeva 2020”, u sklopu kojeg je predloženo da se fasada Zemaljskog Muzeja koristi za 3D Mapping, što Sijarić smatra degutantnim.
Proteklih dana u Upravu ZMBiH pristigla je ponuda za učešće u projektu “Buđenje grada 2020.” zajedno sa Historijskim muzejom Bosne i Hercegovine i Muzejom savremene umjetnosti Ars Aevi. Povodom navedenog u cjelosti prenosimo odgovor v.d. direktora ZMBiH dr.sci Mirsada Sijarica: pic.twitter.com/Tjdos74thP
— Zemaljski muzej BiH (@Zemaljskimuzej) February 11, 2020
“Naime, iz višegodišnjeg iskustva, brojnih i uzaludnih pokušaja i saradnje sa imenovanim gradom, zaključio sam da se mi (ZMBiH) ne nalazimo na prostoru grada Sarajeva, pa da je posljedično navedenom naša saradnja moguća, možda putem nekog programa međuentitetske ili prekogranične saradnje ili projekata koje finansira Evropska unija ili UNESCO”, istakao je Sijarić.
Važno je spomenuti da je muzej radio čak i tijekom rata te da je jedini put bio primoran da zatvori svoja vrata posjetiteljima 2012. godine zbog finansijskih problema i otvorio se opet tek 2015. godine.
Neodgovornost državnih institucija prema najvažnijoj i najstraijoj riznici naše kulture govori mnogo o državi u kojoj živimo.