Svima su nam poznate svjetske, posebno evropske, kraljice, ali koliko bosanskih kraljica znamo nabrojati?
Iako nemamo mnogo podataka, poznato je da su na bosanskim dvorovima kraljice i kraljevi vodili raskošne živote i bili uspješni.
U svojoj knjizi „Kraljevi i kraljice Bosne“ konceptualni umjetnik Emir Durmišević predstavio je portrete bosanskih kraljica. Za svaku od njih napisao je i kratku biografiju i pružio nam priliku da saznamo zanimljive detalje o njihovim životima.
U duhu Međunarodnog dana žena odlučili smo podijeliti sa vama priče o nekoliko bosanskih kraljica u nadi da će vas to potaći da više istražite ovu temu.
Sieh dir diesen Beitrag auf Instagram an
O prvoj kraljici Bosanskog kraljevstva Doroteji malo se zna. Ona je kćerka bugarskog kralja i njena udaja za tadašnjeg bosanskog bana Tvrtka I značila je dodatno osnaživanje veze Bosne i Bugarskog carstva. Njihovo vjenčanje opisano je kao veličanstveno, veliko i raskošno. Kralj Tvrtko I i kraljica Doroteja važili su za kraljevski par za primjer.
Kraljica Jelena Nelipčić bila je prepoznatljiva po svojoj ljepoti i bogatstvu. Nakon smrti prvog muža udaje se za bosanskog kralja Ostoju i postaje njegova treća po redu supruga, njegova treća sreća. Bitno je spomenuti da je kraljica Jelena donijela bogati miraz koji je uključivao posjede u zapadnoj Bosni i bogati grad Jajce.
Zanimljivo je da se i supruga kralja Tvrtka II zvala Doroteja. Njihov brak bio je politički savez između Ugarskog i Bosanskog Kraljevstva. Iako su je Dubrovčani izuzetno cijenili, kraljica Doroteja susrela se sa prezirom nekoliko moćnih bosanskih velikaša. Kraljica Doroteja je za vrijeme svoje vladavine obnovila zapuštenu bosansku prijestolnicu Bobovac i donijela običaje ugarskog dvora u Bosnu.
Kraljica Vojača bila je „narodna bosanska kraljica“. Ova djevojka iz naroda, sljedbenica heretičke vjere, niskog roda, udala se za bosanskog kralja Tomaša prije nego što je sjeo na prijestolje. Nadmeni bosanski velikaši, kojima je duštveni status bio veoma bitan, nisu je htjeli prihvatiti za kraljicu, jer je bila niskog roda.
Vjerovatno najpoznatija bosanska kraljica Katarina imala je veoma tužnu sudbinu. Njen brak za kralja Tomaša služio je okončavanju rata. Nakon smrti muža Katarina se suočila sa njegovim nasljednikom koji je nije prihvatao, ali je ipak ostala na svom dvoru. Dolazak Osmanlija primorao ju je na bijeg prema Dalmaciji i očajna kraljica je tražila načine za spas. Kraljica Katarina sigurnost je pronašla u Rimu gdje je živjela u izobilju, ali i dalje slomljenog srca tugovala je za svojom djecom i svojim kraljevstvom.
Posjećujte muzeje, kraljevske gradove u Bosni i Hercegovini i čitajte knjige o našim kraljicama. Preporučujemo vam da se nastavite informisati u knjizi „Kraljevi i kraljice Bosne“ i uvjerite da je i Bosna bila zanimljiva poput Game of Thrones-a (a možda smo i mi imali zmajeve).