Nedavno je otkriveno da je američka Centralna obavještajna agencija (CIA) koristila švicarsku kompaniju za proizvodnju uređaja za šifriranje kao paravan za špijuniranje tajnih vladinih prepiski više od 100 zemalja desetljećima, što je potaklo mnoga pitanja o historijskoj važnosti tih podataka i etičkoj dimenziji događaja, piše Aljazeera Balkans.
The Washington Post objavio je članak koji baca svjetlo na najvažnija pitanja potaknuta otkrivanjem operacije špijunaže, a koja još čekaju na odgovore, kao i na važnost tajnih podataka koje posjeduje američka obavještajna služba nakon što ih je desetljećima prikupljala posredstvom švicarske kompanije Crypto AG, vodećeg svjetskog proizvođača uređaja za šifriranje, čiji su tajni vlasnici CIA i Njemačka obavještajna služba (BND).
Politički analitičar Peter Kornbluh u članku objavljenom u tom listu pod naslovom: “CIA već dugi niz godina manipulira stranim uređajima za šifriranje. Koje bi tajne sada trebala objaviti?” postavlja pitanja:
Kakve informacije imaju američki zvaničnici o ključnim događajima u novijoj svjetskoj historiji?
Kako su to saznali?
Kako su se američki kreatori politika ponašali na osnovu obavještajnih podataka koje su prikupili?
Jesu li američki zvaničnici imali obavezu otkriti kršenja ljudskih prava koja su se odvijala pred njihovim očima ili ih zaustaviti?
Jesu li Sjedinjene Američke Države špijunirale i svoje saveznike i neprijatelje?
Autor ističe da najhitnije pitanje glasi: šta bi SAD trebao učiniti s mnoštvom presretnutih poziva i hiljadama tajnih izvještaja i obavještajnih podataka koji sada skupljaju prašinu u objektima CIA-e i Agencije za nacionalnu sigurnost (NSA)?
Skriveni dokumenti koje drži CIA vezano za brojne velike međunarodne krize i događaje jednaki su uzimanju historije za taoca, a objavljivanje tih podataka ima potencijal da znatno unaprijedi historijske zapise, ne samo o vanjskoj politici SAD-a nego i o velikim globalnim krizama i događajima (ratovi, pučevi, teroristički napadi, mirovni sporazumi) tokom više od pet desetljeća, napisao je Kornbluh.
Objasnio je da će historijska vrijednost tih dokumenata i lekcije koje se iz njih mogu izvući postati jasne tek kad s njih bude skinuta oznaka povjerljivosti i kad budu dostupni javnosti.
Prema Kornbluhovim riječima, standardni i službeni odgovor CIA-e na zahtjeve za objavljivanje tajne dokumentacije o tajnim operacijama i špijunskim programima, koji se zasniva na Zakonu o slobodi pristupa informacijama, glasi: “Ne možemo potvrditi, ali ni poreći postojanje takvih dokumenata.”
Pojašnjava da istraga, koju je Washington Post pripremio u saradnji s njemačkom televizijom ZDF, a koja je objavljena prošlog mjeseca, potvrđuje da CIA raspolaže velikom količinom dokumenata.
Istraga je otkrila da su američke i njemačke obavještajne službe tokom pet desetljeća pomoću opreme švicarske kompanije Crypto, specijalizirane za šifriranje komunikacija, špijunirale više od 100 neprijateljskih zemalja i saveznika SAD-a.
Istakao je da je američka obavještajna služba mogla posredstvom Crypta nadgledati talačku krizu u američkoj ambasadi u Teheranu 1979, pružati Velikoj Britaniji informacije o planovima argentinske vojske tokom Folklendskog rata i pratiti kampanje atentata u Latinskoj Americi, kao i mnoge druge događaje.