Katolici širom svijeta koji po gregorijanskom kalendaru obilježavaju vjerske praznike, danas slave Uskrs, praznik koji simbolizira pobjedu života nad smrću, ujedno i najveći i najvažniji kršćanski blagdan.
Osim što slavi Isusovo uskrsnuće, Uskrs je blagdan nade, rađanja, novih početaka.
Na blagdan Uskrsa širom svijeta, ali i regije u crkvama će se služiti svečana euharistijska slavlja, a poglavar Rimokatoličke crkve Franjo uputit će tradicionalnu uskršnju “Poruku gradu i svijetu” (Urbi et Orbi).
Za Katoličku i druge crkve koje poštuju novi vjerski kalendar, nazvan po papi Grguru XIII, protekla sedmica obilježena je s nekoliko svetih rituala, koji vode do najsvetijeg dana, uskrsne nedjelje kada se slavi Kristovo uskrsnuće.
Pobijedio smrt
Na Uskrs se skidaju oltarske dveri da bi se time pokazalo da je Isus Krist, po crkvenom učenju, uskrsnućem pobijedio smrt i otvorio rajska vrata.
Po crkvenom učenju, Isus je razapet u petak, subotu je preležao u grobu, u Josipovom vrtu, a u nedjelju zorom, osjetio se snažan zemljotres i anđeo Božji sletio je na grob. Stražari koji su čuvali grob, u strahu su popadali kao mrtvi, a Isus je uskrsao.
Na Uskrs je, po vjerovanju, prvo Marija Magdalena srela Krista, a potom se ukazao i svojim učenicima. Samo učenik Toma, koji je bio odsutan, nije odmah povjerovao da je Krist uskrsnuo, pa se morao osobno uvjeriti. Otuda u narodu uzrečica: “Nevjerni Toma“.
Uskrs je pokretan blagdan i slavi se kad se ispune tri uvjeta: poslije proljetne ravnodnevnice, prve nedjelje poslije židovske Pashe i poslije punog mjeseca.
Uvijek se vezuje samo za nedjelju i može “pasti” u razmaku od 35 dana – od marta. ožujka do 25. aprila po novom, gregorijanskom računanju vremena, odnosno od 4. aprila do 8. maja po starom, julijanskom kalendaru.
Sarajevska sehara ovim putem želi svim prijateljima katolicima sretan Uskrs.