Andrew Jewell, rezidentni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda u Bosni i Hercegovini, danas je dao izjavu za javnost u kojoj istakao da su pozivi da Centralna banka BiH koristi višak iznad obavezne rezerve u borbi protiv koronavirusa nepromišljeni.
“U posljednje vrijeme je bilo poziva iz javnosti da Centralna banka BiH (CBBH) koristi višak iznad obavezne rezerve u borbi protiv krize izazvane COVID-19. Ovi pozivi su nepromišljeni” naglasio je Jewell i nastavio:
“Iako je tačno da je iznos viška iznad obavezne rezerve koje banke drže u CBBH sa krajem marta 2020. godine iznosio oko 2,45 milijardi KM, ovaj novac ne pripada Centralnoj banci. To je novac komercijalnih banaka u BiH. Ove banke su odabrale da svoj novac drže u CBBH, međutim slobodne su da ga koriste u druge svrhe, uključujući i u svrhu pozajmljivanja privredi. CBBH ne može diktirati kako će komercijalne banke koristiti svoj višak iznad obavezne rezerve.”
Također, Jewell se osvrnuo i na pozive u posljednje vrijeme da CBBH smanji stopu obavezne rezerve, koja trenutno iznosi 10 posto.
“Ovo je zakonska mogućnost u pogledu politika za koju se CBBH može odlučiti da upotrijebi u nekom momentu, kao što je to radila ranije, na primjer u vrijeme globalne finansijske krize iz 2008-09. Smanjenje stope obavezne rezerve bi značilo da bi dio novca koji komercijalne banke trenutno trebaju držati u CBBH postao višak iznad rezervi i bio bi na raspolaganju bankama da se koriste za kreditiranje. Međutim, banke već imaju veliki iznos viška rezervi, a povećanje istih ne bi ih nužno navelo da više kreditiraju” kazao je Jewell i dodao:
“Kako sam naveo u ranijim izjavama, bilo koji pokušaj da se sredstva CBBH, njene devizne rezerve, koriste u fiskalne svrhe bi narušio valutni odbor. Trenutno, CBBH može razmijeniti svaku konvertibilnu marku u euro, ukoliko postoji potražnja za tim, jer je svaka izdata KM u potpunosti pokrivena sredstvima u eurima. To čini valutni odbor sigurnim. Ako bi došlo do urušavanja valutnog odbora, KM bi izgubila vrijednost u odnosu na euro, dužnici sa dugovanjima u eurima ili dugovanjima koja su vezana za euro, bi se iznenada suočili sa većim teretom duga. Zemlja bi se, pored zdravstvene i ekonomske krize izazvane pandemijom, suočila i sa finansijskom krizom i krizom valute.”