Prva bosanska štamparija osnovana je u Sarajevu 1866. na inicijativu tadašnjeg bosanskog valije Topal Osman paše.
Ova štamparija pokrenuta je također uz pomoć Ignjata Soprona, Nijemca i Zemuna. Zbog toga je prva štamparija dobila naziv Soporonova pečatnja.
Njeno pokretanje je bilo značajan događaj u kulturnom životu Bosne i Hercegovine koji je označio svojevrsnu revoluciju u sferi komuniciranja. Prvo štampano djelo bila je pjesma posvećena Topal- Osman paši.
Prve novine koje su štampane u ovoj štampariji bio je list “Bosanski Vjestnik”, koji se počeo štampati 07. 4. 1866. godine.
U prvom broju objavljena je vijest koja glasi:
“Prije neki dan započe nova pečatnja naša svoj rad. Ovo po sebi privatno preduzeće uživa utoliko potporu od strane vlade, da je bar početak njen u materijalnom obziru obezbjeđen. Pečatnja je ova ustrojena da će kako sa kirilicom i latinicom, tako i turski, grčki i jevrejski pečatiti”.
Pokretanje štamparija u BIH bilo je od velikog značaja. Kroz štampanu riječ afirmiše se narodni, bosanski jezik, umjesto stranog, turskog jezika. U vrijeme Austrougarske Sarajevo je bilo najveći štamparski centar.