Hamdija Kreševljaković je zapisao da se godine 1814. u selo Lipnik kraj Gacka naselio čuveni Smailaga Čengić, gdje sagradi odžak i kulu na tri sprata.
U njoj je živio do smrti 1840. godine, gdje ga naslijedi njegov sin Dedaga. Pokopan je u svom turbetu u Lipniku. Bio je oženjen Čelebijom Hasanbegović i iza sebe je, pored Dedage, ostavio još šest sinova.
Sa druge strane, Hajrudin Ćurić u tekstu “Crnogorsko hercegovački odnosi”, objavljen u Gajretu 1931. godine, navodi kako je Dedaga rođen 1823. godine u Kuli Fazlagića, iz čega se može zaključiti da je Smailaga Čengić najprije živio u Fazlagića kuli, do rođenja sina Dedage, nakon čega pravi svoju kulu u selu Lipnik kraj Gacka.
Smailaga Čengić je poznat i po svojoj ulozi u slamanju Gradaščevićevog Pokreta za autonomiju Bosne. Godine 1836. u Grahovskoj bici protiv Crnogoraca teško je porazio Crnogorce. U tom boju je poginulo osam Petrovića, među kojima i Njegošev brat Joko. Duboko potresen bratovom smrću Njegoš je planirao osvetu… Na prevaru, iz zasjede, Smailaga Čengić ubijen je 1840. godine na Mletičaku sa još 70 Gačana, a Njegoš je bio glavni organizator egzekucije.
Od Ivana Mažuranića, opisan je kao glavna ličnost u epu “Smrt Smail-age Čengića”, iako ga Mažuranić ne prikazuje kao glavnog junaka. O njegovom životu pisao je i Osman Nuri Hadžić u djelu Pogibija Smail-age Čengića. Poznata sevdalinka “Kliknu vila sa vrha Porima” pjeva o Smail-agi Čengiću. U toj pjesmi Smail-aga je prozvan nadimkom Ljuta Guja.
Nakon smrti oca, Dedaga odluči nastaviti njegovim putem. Još kao golobradi dječak vodio je vojsku na Drobnjake i Pivu da osveti oca Smailagu Čengića. Ćurić navodi da je Dedaga u boju na Tusinama porazio Crnogorce, a u boju sa Dragom Kovačevićem, najvećim crnogorskim junakom, izvojevao pobjedu.
Od 1855. godine je sevdžed – zapovjednik graničara u činu nuvalaja (pukovnika). Tu dužnost vršio je punih 20 godina. Za vojničke zasluge 1869. godine imenovan je pašom (titula današnjeg generala). Bio je najomiljeniji Čengić među Gačanima.
Živio je u Sarajevu, gdje je izgradio vilu, pa se taj dio naselja Sarajeva danas zove Čengić Vila. Njegova kćerka Almasa hanuma, majka je velikana Bosne Safvet-bega Bašagića – Redžepašića.
Još su tri sina ostala iza njega. Umro je 1876. godine, na putu u Sarajevo i sahranjen je kraj čaršijske džamije u Konjicu. Kreševljaković je u svome opusu o porodici Čengić zapisao i da je Ali-hodžina džamija obnovljena iz sredstava Vakufa kojeg je Dedaga ostavio u Mostaru, pa su Mostarci ovu džamiju poslije obnove zvali i Dedagina džamija.