Švedski ministar vanjskih poslova rekao je da je prerano suditi o laganom pristupu njegove zemlje prema Covid-19, ali upozorio je da će vlada preduzeti oštrije akcije ako bude potrebno, nakon zatvaranja pet štokholmskih pabova zbog nepoštivanja mjera o socijalnom distanciranju.
Švedska ministrica vanjskih poslova Anna Linde objasnila je bilo dosta nesporazuma, ali da imaju prilično iste ciljeve kao i svaka druga vlada i spremni su da krenu sa obavezujućim propisima ako stanovništvo ne bude slijedilo sadašnja pravila.
Švedska je zatvorila više škole i zabranila okupljanja više od 50 osoba, ali zamolila je građane umjesto da im naređuju da izbjegavaju neosnovana putovanja, rade od kuće i ostaju kući ako su stariji ili bolesni.
Oslanjajući se na građane da se ponašaju odgovorno, ostavili su prodavnice, restorane i teretane otvorenima, ali očekuju da će se oni koji ih posjete pridržavati normi distanciranja.
Mnogi Šveđani podržavaju i poštuju politiku, koja je u suprotnosti sa strogim obaveznim zastojima u mnogim zemljama EU, te su zbog toga predmet žestokih kritika od strane nekih naučnika. Broj umrlih u zemlji na milion stanovnika, iako je daleko niži od Italije i Španije, takođe je mnogo veći od brojeva zabilježenih u bližnjim državama kao što su Norveška, Finska i sl.
Linde je rekla da su ciljevi Švedske “spasiti živote, zaustaviti širenje virusa, osigurati da zdravstveni sistem može izaći na kraj i ublažiti posljedice po poslovanje i radna mjesta“. Ona tvrdi da je ovaj pristup izabran jer plan mora biti održiv na duge staze. Kako je ona rekla, ovo je maraton, a ne sprint.
Vlasti u Švedskoj zatvorile su pet pubova u Štokholmu jer nisu ispoštovali propisane mjere distanciranja dopuštajući kupcima koliko god vremena im je potrebno da pojedu hranu, prije nego ih zamole da odu.
“Ovo je bio snažan signal”, rekla je Linde. „Ovo nisu volonterske mjere. Ove mjere svi moraju da slijede. Vjerujemo da je za nas najbolji način kombinacija nekih obvezujućih propisa i jasnih savjeta javnosti. Koliko god je to moguće, želimo graditi snažan i dugogodišnji odnos povjerenja između vlasti i javnosti.”
Puno je dokaza da većina ljudi prati propise, tako je za vrijeme uskešnjih praznika zabilježen pad u dvije najpopularnije destinacije u Švedskoj za odmor, od 96%, nakon što je vlada uputila savjet da se ostane kod kuće tokom uskršnje pauze. Stopa zaraze u zemlji također pokazuje znakove smanjivanja i Agencija za javno zdravstvo procjenjuje da je virusom zaraženo 20 posto stanovništva.
Linde je rekla da bi bila iznenađena da nije bilo kritike strategije, na čijem je čelu glavni epidemiolog zemlje Anders Tegnell. Neki od vodećih medicinskih profesora i akademika u državi bili su žestoko kritikovani zbog odluke da se ne slijedi veći dio Europe, objavljujući otvorena pisma i peticije pozivajući na hitnu promjenu smjera i ističući da je broj smrtnih slučajeva tri puta više od onog u Danskoj i Njemačkoj i više od šest puta u odnosu na Finsku.
Linde je rekla da relativno velika smrtnost u Švedskoj „sigurno nije dio plana“, ali priznala je da je veliki broj smrtnih slučajeva u staračkim domovima, koji do sada čine više od polovine svih slučajeva smrti od koronavirusa, „jedno područje u kojem nisu uspjeli ”.
Vlada je usvojila rano obvezujuće zakone kojima se zabranjuje posjeta staračkim ljudima, ali ipak se virus uvukao. Oni su istakli da ne znaju zašto je došlo do toga, možda zato što neki domovi nisu poštovali propise, možda zato što poslovi osoblja nisu bezbedni, pa su smatrali da ne mogu sebi da priušte bolovanje …
Linde je rekla da je, iako je saradnja nordijskih zemalja generalno bila odlična uprkos „vrlo različitim pogledima na ono što je efikasno“ u rješavanju problema s Covid-19, dešavali su se i „dugi razgovori“ sa Danskom i Finskom po pitanju zatvaranja granica prije nego što su se pronašla rješenja prihvatljiva za obje strane.
Posebno je Finsku trebalo nagovoriti da dozvoli radnicima iz zdravstvenog sektora na koje se Švedska oslanja u nekim regijama da svakodnevno nastave putovati preko granice.
Uprkos izbjegavanju potpunog zatvaranja, pandemija je snažno pogodila ekonomiju Švedske kao i većina zemalja. Vlada je pokrenula mjere pomoći vrijedne oko 100 milijardi kruna (10bn eura), ali još uvijek očekuje da će se GDP ove godine smanji za do 10%. Nezaposlenost već raste.
Linde je inzistirala na tome da je prerano suditi o uspjehu ili odlukama njene vlade u odnosu na odluke drugih, ili čak govoriti o tome koji bi kriteriji za uspjeh mogli biti.
“Jednostavno smo uradili ono za šta vjerujemo da je ispravno”, zaključila je Linde.
Za analizu dugotrajnih posljedica kao što je uticaj na javno zdravlje, ekonomiju, zdravstveni sistem ili gubitak radnih mjesta, trebaju proći godine i tek tada će se vidjeti koji metod je bio najfunkcionalniji.