Filmsku verziju “Dine”, kulnog SF romana Franka Herberta iz 1965. godine, mnogi su nazivali “najvećim filmom koji nikad nije snimljen”. Priču o tome možete saznati iz dokumentarnog filma “Jodorowsky’s Dune”, o ekranizaciji kompleksnog i beskrajno zavodljivog svijeta osuđenoj na propast.
Film za koji su muziku trebao raditi sastav Pink Floyd, H. R. Giger, Chris Foss i Jean Girard scenografiju i kostimografiju, a Salvador Dali, Orson Wells, Mick Jagger i još sijaset zvjezdanih imena preuzeli bi uloge – nikad nije snimljen, iako je bio vjerovatno najobimnije i najdetaljnije razvijen sci-fi projekat svih vremena, sa knjigom snimanja veličine telefonskog imenika, iz koje su ideje “preuzimane” decenijama kasnije (za početak, pogledati pod Star Wars).
“Dina” je poznata kao “nefilmična”, a nije da nije bilo pokušaja ni nakon finansijskog fijaska ambicioznog projekta Jodorowskog. Mnogi od nas još imaju noćne more od pokušaja ekranizacije sa potpisom Davida Lyncha iz 1984. godine (koji nije bez svojih, istina nenamjernih, otkačenih momenata), kojem su potom pripala prava.
Televizijska mini adaptacija kanala SyFy, snimljena 2000. godine bila je dosta bezlična, lako zaboravljiva, iako vjerna originalnom predlošku. Konačno, mnogi su pozdravili najavu da će se Denis Villeneuve okušat će se u nezahvalnom zadatku ekranizacije prvog u ciklusu od šest romana. Rijetko je koji režiser dorastao tom zadatku kao autor filmova kakvi su “Arrival” i “Blade Runner 2049”.
Vanity Fair objavio je fotografije sa seta koje pružaju prvi uvid u Villeneuveovu viziju Arrakisa, te demonstriraju zahtjevne kostime i scenografiju. Čini se da nas krajem godine – premijera je zakazana za decembar – očekuje nešto što bi ovu nesretnu 2020. godinu moglo učiniti bar malo podnošljivijom.
Nemilosrdnu pustinju Arrakisa produkcija je našla u pejzažima južnog Jordana. Snimalo se u cik zore, pri “nezemaljskom” svjetlu. Izuzev polarnih kapa, Arrakis je u potpunosti prekriven pustinjom, ali ovaj okrutni planet, vječita kolonija proždrljivih aristokrata koji drže poluge vlasti u ovom kosmičkom feudalizmu, sadrži najvredniji resurs: začin melanž (melange) bez čijih magičnih, psihodeličnih svojstava nije moguće putovanje svemirom.
Ljudi koji ovu planetu nastanjuju su divlji, Slobodnjaci, svi ostali su nepoželjni stranci. A ispod pijeska vrebaju pješčani crvi, gargantualnska mitska bića, koji su pravi “vlasnici” melanža, inače nus-produkta njihovog čudovišnog metabolizma.
Prve fotografije sa seta nam pružaju priliku da zavirimo u taj fantastični svijet i još neobičnije aktere priče: porodicu Atreides koja je Arrakis dobila kao feud. Budući da je taj planet jedini izvor vitalnog resursa za kompletnu galaksiju, nadzor Arrakisa je vjerovatno najopasnija misija koja postoji.
Paul Atreides, kojeg igra Timothée Chalamet, nasljednik je ovog feuda, sin strogog vojvode Leta (Oscar Isaac) i njegove zvanične konkubine Jessice (Rebecca Ferguson), mladić pred kojim je zadatak kosmičkih razmjera.
Villeneuve je odlučio adaptirati Dinu u dva dijela – film koji ćemo gledati u decembru obuhvata tek prvu polovinu romana. Čini se i da je vrlo ozbiljno shvatio ekološku poruku knjige, te bira da je adaptira za savremenu publiku.
“Ne bih se složio da snimam samo jedan film. Svijet je suviše kompleksan. To je svijet čija je moć u detaljima, kazao je režiser, za kojeg je ova priča više od tek još jedne svemirske avanture. Ona je proročanstvo.”
“Šta god vjerovali, Zemlja se mijenja, i morat ćemo se prilagoditi. Zato mislim da je ova knjiga, napisana u 20. stoljeću, daleki portret stvarnosti rata za naftu, kapitalizma, eksploatacije Zemlje. Danas su stvari mnogo gore. To je priča sazrijevanju, ali i poziv na akciju mladima”, kaže Villeneuve.
Još jedna promjena koju je unio tiče se lika Jessice, članice religijskog reda Bene Gesserit čija doktrina oblikuje duhovni horizont ovog svijeta. Benne Gesserit su telepatkinje, manipulatorice, ideologinje. Novi scenarij od ove junakinje napravit će pravu ratnicu, “majku, konkubinu, borkinju”, mnogo sveobuhvatniji lik nego što je bila u romanu – što donekle i zahtijevaju nova vremena i politički osvještenija mlada publika.
Kad se već dotičemo feminizma, mnogi su kritikovali i odluku scenarističkog tima da Dr. Liet Kynes, glavni ekolog na planetu u filmu bude – žena (Sharon Duncan-Brewster). Iako su rodne inverzije ovog tipa jeftin trik režisera, bez osobitog političkog značaja, ovdje bi moglo biti drugačije.
“Denis mi je rekao da je svjestan da nema dovoljno dovoljno ženskih likova u podjeli, a da je on feminista i da želi pisati uloge za žene. Ova osoba u knjizi ustvari održava mir među narodima. Žene su dobre u tome, pa zašto Kynes ne može biti žena?”, istakla je Duncan-Brewster.
No kosmos Dine obiluje brojnim drugim junacima koji su na samoj granici onoga što bismo nazvali čovjekom: “mentati”, specijalno trenirani ljudski kompjuteri ili ratnici koji se koriste futurističkim borilačkim vještinama kao što su Paulovi mentori Duncan Idaho (Jason Momoa) i Gurney Halleck (Josh Brolin). Glossu Rabbana iz suparničke porodice Harkonnen igrat će Dave Bautista, a Charlotte Rampling bit će u ulozi liderice pokreta Bene Gesserit. Treba napomenti da lidera domorodaca igra Javier Bardem, a Paulovu misterioznu ljubavnicu Chani – Zendaya.
“Ova knjiga se bavi politikom, religijom, ekologijom, duhovnošću, uz mnoštvo karaktera. Zbog toga je tako teška. Iskeno, to je najteža stvar koju sam uradio u životu”, zaključuje Villeneuve.
Izvor: Maja Abadžija, Oslobođenje Portal