Uspinjača Sarajevo – Trebević svečano je puštena u rad 3. maja 1959. godine, a povezivala je Bistrik (583 m/nv) sa Vidikovcem na Trebeviću (1.160 m/nv).
Uspinjaču su projektovala i sagradila domaća preduzeća, a iz tadašnje Čehoslovačke, od preduzeća “Transeksport” naručen je samo pogonski dio.
Na dolaznoj stanici na Vidikovcu kasnije je sagrađen istoimeni restoran, a svojom dužinom od 2.100 metara, trebevićka uspinjača bila je jedna od najznačajnijih u bivšoj Jugoslaviji. Vertikalna visinska razlika između prve i zadnje stanice iznosila je preko 500 metara.
Kabine, koje su primale četiri do pet putnika, prevozile su putnike do Vidikovca za samo 12 minuta vožnje. Ukupan kapacitet kabina iznosio je 800 putnika.
No, trebevićka uspinjača nije bila ni u prvim satima svoga rada pošteđena od vandalizma. O uništavanju društvenog dobra i neodgovornom ponašanju građana Sarajeva, pisalo je “Oslobođenje” već nekoliko dana nakon puštanja uspinjače u saobraćaj (članak od 8. maja 1959. godine).
Novinari “Oslobođenja” su posjetili direktora Gradskog saobraćajnog preduzeća, Ibru Slavića i postavili mu slijedeća pitanja:
Kakva je dosadašnja posjeta uspinjači?
Za prva tri dana obavljeno je 9418 vožnji. To najbolje pokazuje koliki je interes.
Kako se građani odnose prema postrojenjima i da li se drže propisanog reda?
Prvog dana posjetioci su savim uništili nove pokretne branike, tako da smo noću morali postaviti nove… Oko donje stanice posadili smo boriće i ukrasno šiblje i sve je to izgaženo… Na gornjoj stanici razbijeno je osam velikih stakala, a na donjoj pet… U nekoliko kabina oštećena su sjedišta i čak odvaljeni neki dijelovi… Djeca iz kabina bacaju kamenje za vrijeme vožnje. Zabranili smo unošenje vazdušnih pušaka u kabine jer su neki putnici pucali na prolaznike (!?)… Pored svega ovoga djeca se penju na stupove. Postavili smo table sa opomenama, ali to ne pomaže…
Kolika je bezbjednost putnika u kabinama ako se pridržavaju propisa?
Stopostotna… Samo, mnogi putnici proviruju iz kabina , a to je veoma opasno, posebno na ulazu i izlazu iz stanica jer je razmak između kabina i stupova svega dvadeset santimentara.
Šta treba da učine putnici ako uspinjača stane za vrijeme vožnje?
Da sačekaju poziv osoblja a zatim otvore kutiju na stropu. U njoj se nalazi pismeno uputstvo i kanap. Poslije toga da otovre poklopac na podu i puste kanap do službenika od kojeg će dobiti sajlu i vreću i tako sići na zemlju. No, to treba uraditi samo u slučaju krajnje nužde. Sve eventualnosti su predviđene. Ako uspinjača stane, zbog nestanka struje, uključićemo dizel-agregat koji će kabine odvesti na stanicu. Istina, kabine će se ovako kretati šest puta sporije. Kao što vidite, do nekih većih smetnji ne može da dođe.
Da li je već neko lažno upotrijebio alarmni poziv?
Nije.
Zašto dozvoljavate vožnju djeci bez roditelja?
Osoblje uspinjače dobilo je pismena uputstva po kojima ne smiju da puštaju djecu u kabine bez pratnje. Djeca najčešće dolaze bez roditelja i zbog toga smo prisiljeni da obično uz troje djece u kabinu stavljamo i nekog odraslijeg.
Otkako je počela da radi uspinjača, bilo je nekoliko zastoja. Čime ih objašnjavate?
“Elektrodistribucija” vrši remont na dalekovodu Sarajevo – Bogatići, koji će potrajati još oko 20 dana. Zbog toga dolazi do pada napona u mreži. Kada jačina struje poraste, dolazi do preoterećenja koje izbacuje sklopku u trafo-stanici i nestanka struje. To je bio uzrok zastoja… Dogovorili smo se sa “Elektrodistribucijom” i ona će prekidati rad oko 16 časova tako da do prekida usljed nestanka struje može da dođe samo između 12 i 16 časova… Za slučaj da dođe do trajnog prekida rada uspinjače , usljed nestanka električne struje, prevešćemo sve putnike koji budu imali povratne karte autobusima sa Trebevića, kao što smo to uradili prekjuče.
Kada će Gradsko saobraćajno preduzeće definitivno primiti uspinjaču od čehoslovačkih stručnjaka?
To je samo pitanje dana, jer je komisija izvršila tehnički prijem.
Kada ćete uvesti stalni red vožnje?
I to je pitanje dana… Kako je interesovanje veliko, svi su izgledi da će uspinjača raditi svakog dana i prije podne.
Izvor: Historijski arhiv Sarajevo