Pomoću snimaka površine Marsa naučnici su već ranije utvrdili da je na tom planetu davno bilo mnogo tekuće vode.
Sada su pronašli prve dokaze o rijeci koja je tekla Crvenim planetom duže od 100.000 godina.
Geolog Francesco Salese i njegovi kolege sa Univerziteta Utrecht u Nizozemskoj otkrili su visoku stjenovitu liticu na sjeverozapadnom rubu Marsovog udarnog kratera (bazena) Hellas, koju je, čini se, izrezbario tokom vremena tok drevne rijeke, piše New Scientist.
Naime, kako rijeke teku, polažu sediment koji se nakuplja u slojevima. Litica koju su znanstvenici uočili na Marsu visoka je oko 200 metara, a široka 1,5 kilometara. Procijenjene sedimentne stijene stare su oko 3,7 milijardi godina.
Da bi se takav tip litice mogao formirati na Zemlji, morala bi je isklesati rijeka koja teče najmanje 100.000 godina, prenosi Index.
Drevni život na Marsu
Salese i njegov tim pronašli su ovu liticu koristeći se satelitskim podacima s kamere HiRISE koja se nalazi na NASA-inoj letjelici Mars Reconnaissance Orbiter.
“Da bi nastao depozit debljine 200 metara, potreban je konstantan protok značajne količine tekuće vode. To znači da je ova rijeka morala teći cijele godine, što sugerira da je Mars jednom davno imao ciklus padavina sličan onome na Zemlji“, rekao je Salese.
U bazenu Hellas, na južnoj polutci Marsa, nekoć su se nalazila velika jezera te mreža rijeka i delta.
“Geološka područja poput ovih ključna su u potrazi za dokazima drevnog života na Marsu“, naglasio je Salese i dodao da će NASA-in rover Perseverance, koji bi trebao biti lansiran u julu ili augustu, istražiti slične naslage stijena na jednom drugom području Crvenog planeta.
Istraživanje naziva Sustained fluvial deposition recorded in Mars’ Noachian stratigraphic record objavljeno je u časopisu Nature Communications.