Slika govori više od hiljadu riječi: Bernie Sanders se i prije 57 godina borio za prava Afroamerikanaca

U jeku protesta koji potresaju Sjedinjene Američke Države, nakon ubistva Afroamerikanca Georga Floyda u Minneapolisu, društvenim mrežama kruži jedna zanimljiva fotografija.

Naime, u javnost je puštena fotografija američkog političara, senatora i kandidata na predsjedničkim izborima, Bernija Sandersa kako biva uhapšen 1963. godine u tijeku protesta koji su se borili za građanska prava i ukidanje segregacije crnog i bijelog stanovništva.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na tlu SAD-a djeluje i djelovalo je mnogo pokreta koji se bore za dobrobit različitih društvenih grupacija, ali termin “Pokret za građanska prava” se često koristi kada se govori o naporima u godinama između 1955. i 1968. da se ukine diskriminacija protiv Afroamerikanaca i da se ukine rasna segregacija, naročito u državama američkog Juga.

Pod vodstvom crnog baptističkog svećenika Martina Luthera Kinga, uprkos izrazitom neprijateljstvu Demokratske stranke koja je dominirala američkim Jugom, a u nekim slučajevima i nasilnim i terorističkim akcijama od strane lokalnih rasista,  pokret je uspio steći široku podršku sredinom 1960-ih.

Tako je afroameričko stanovništvo u SAD u formalnom smislu potpuno izjednačeno s bijelim, ali su Kingova kasnija nastojanja da se položaj crnaca poboljša u ekonomskom pogledu doživjela neuspjeh, odnosno koincidirala s nizom krvavih rasnih nereda i radikalizacijom unutar same crnačke zajednice koja će dodatno eskalirati nakon Kingovog ubistva 1968. godine.

Uprkos tome, uspjeh ovog pokreta često se uspoređuje s dostignućima ranijeg pokreta za indijsku nezavisnost, odnosno dokazom kako se i najradikalnija društvena promjena može postići mirnim putem, pa su brojni slični pokreti uzimali njega kao uzor.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Bernie Sanders imao je svega 23 godine kada je uhapšen u Chicagu kao demonstrant koji se bori za ravnopravnost i građanska prava.

Fotografija je ugledala svijetlo dana 2016. godine, a ovih dana, na vrhuncu borbe za rasnu ravnopravnost i uoči novih predsjedničih izbora, postala je ponovo aktuelna na društvenim mrežama, aludirajući da Amerikanci trebaju glasati za čovjeka koji se već 57 godina odlučno bori za ravnopravnost.

Oglas