Kako nam mozak pomaže u borbi protiv bakterija?

Tijelo je u stalnom kontaktu s bakterijama a većina njih ne predstavlja opasnost dok nam je obrambeni sistem dobar, iako u nekim situacijama, kad je obrambeni sistem oslabljen, bakterija može prodrijeti i dovesti do infekcije, u ekstremnim slučajevima i do sepse.

Godine 1920. došlo je do otkrića penicilina. Ovim antibiotikom je stvoren novi način liječenja infekcija. S njim, nismo morali da se oslanjamo na tijelo da se riješi bakterija. Penicilin je među prvim lijekovima na listi koji je razvijen da se bori sa bakterijskim infekcijama. Međutim, u zadnjih nekoliko godina, sposobnost antibiotika je postala ograničena, te je povećani broj bakterija postao otporniji na tretmane ovih lijekova.

Nedavne studije su pokazale da mozak kontroliše način na koji tijelo reaguje pri nekoj prijetnji od bakterijske infekcije. Time poboljšava proizvodnju zaštitne molekule PCTR1 koja pomaže bijelim krvnim ćelijama da saniraju štetu koju bakterije nanose tijelu.

Ubrizgavanjem molekule PCTR1, sposobnost borbe organizma protiv bakterije se vratila. Očekuje se da će ovi rezultati imati široke implikacije na borbu protiv bakterijskih infekcija.

Saznanja ukazuju da tijelu možemo pomoći u borbi protiv infekcija kako bi mu povećali sposobnost odbrane, korištenjem molekule PCTR1, pa tako možemo smanjiti oslanjanje na antibiotike.

PCTR1 je dio grupe molekula koje su specijalizovane za kontrolu kako tijelo reaguje na upale. Proizvode ih bijele krvne ćelije iz derivata ulja esencijalnih masnih kiselina.

Povećana koncentracija ove molekule vraća sposobnost periotenalnih makrofaga da se riješe bakterija kao i da ublaže simptome upale, što ubrzava otklanjanje bakterija iz sistema.