Od stravičnog genocida u Srebrenici prošlo je 25 godina, a poruke su i dalje upečatljive i snažne.
Munira Subašić iz Udruženja Pokret majke enklave Srebrenica i Žepa poručila je kako nikad ne trebamo prestati proganjati one koji su počinili genocid.
“Pozivam Srbiju da izruči osobe optužene za ratne zločine, koji se, kriju tamo, a sumnjiče se za činjenje genocida.Samo tako će se opravdati da nisu projektovali i planirali genocid i rat u BiH”, rekla je Subašić iz Udruženja Pokret majke enklave Srebrenica i Žepa.
Zabrana negiranja genocida je univerzalno pitanje borbe dobra i zla poručio je predsjedavajući Predsjedništva BiH, Šefik Džaferović, dok je Serge Brammertz glavni tužilac Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove naglasio kako je potrebno osuditi svako negiranje tako teškog zločina jer je to glorifikacija zločinaca-
“Negatori genocida, ustvari, najviše govore o sebi samima i šalju nam jasnu poruku da nisu odustali. Zbog toga im se i mi, i cijeli svijet moramo odlučno suprostaviti. Za greške i neodlučnost nema prostora. Krajnje vrijeme da nam se pomogne i da međunarodna zajednica, koja za to ima mandat, odmah nametne zakon o zabrani negiranja genocida”, rekao je Džaferović.
“Daljim tolerisanjem negiranja genocida u bilo kom obliku još jednom su iznevjerili žrtve Srebrenice kao što smo to učinli prije 25 godina. Svi smo dužni politiku nulte tolerancije kada je riječ o negiranju genocida, baš kao što činimo sa rasizmom i drugim oblicima diskriminacije”, naveo je Brammertz.
Više od 35 predsjednika i premijera država svijeta snimilo je video-poruke koje su emitovane u okviru komemorativnog skupa.
“Izgradimo budućnost za današnju generaciju, koja će biti dobra za sve narode bez obzira na religiju i ujediniti nas zajedničkim vrijednostima temeljenim na pravima pojedinaca”, poruka je Michaela Pompea, američkog državnog sekretara.
“Veliki broj počinilaca genocida u Srebrenici još uvijek nije odgovarao za zločine te da postoje i oni koji bi radije zaboravili šta se desilo tamo ili negiraju značaj”, kazao je Boris Johnson, britanski premijer.
“Uprkos svojoj tragediji, masakru i suzama, evropski političari nisu naučili lekciju iz masakra u Srebrenici. Neobuzdana upotreba riječi i izjava koje potiču islamofobiju i ohrabruju ksenofobiju, glavni su izvor brige za našu budućnost”, izjavio je Recep Tayyip Erdogan, predsjednik Turske.
“Na ovu tužnu obljetnicu podsjećamo se da je mir u BiH još krhak. Ne smijemo posustati u radu na istinskom pomirenju. Toliko dugujemo žrtvama genocida u Srebrenici, preživjelima, građanima BiH i cijelom ljudskom rodu”, riječi su Antonija Gutteresa iz UN-a.
“Rasizam nije nestao s naših ulica, s naših društvenih mreža, pa čak ni iz političkog diskursa. Bosnu i Hercegovinu trebaju njeni lideri povesti naprijed kroz priznanje stradanja i međusobnog uvažavanja”, poruka je Ursule Von Der Leyen iz Evropske komisije.
“Moramo ostati oprezni i suprostaviti se mržnji i netoleranciji u vašoj zemlji, Evropi i svijetu. Sada je vrijeme da se prevaziđe mračna zaostavština prošlosti”, kazao je Charles Michel.
“BiH i zapadni Balkan moraju imati mogućnost da traže pravdu i da postignu pomirenje. Nadam se da povjerenje Francuske, Njemačke i izgradnja zajedničke budućnosti mogu služiti kao inspiracija”, poruka je Emmanuela Macrona, predsjednika Francuske.
Korijen je u postojanju velikodržavnih ideologija kao izvorišta zla i stradanja – ističu u svojim izjavama lideri regiona.
“Sve dok žive takve ideologije ne prestaje ni opasnost od novih stradanja. Srebrenički genocid sramota svih koji ga nisu spriječili, kao i da treba tragati za istinom”, rekao je predsjednik Crne Gore, Milo Đukanović.
“Obiteljima srebreničkih žrtava i rijetkim preživjelima važno je pokazati da razumijemo njihovu bol i ne dopuštamo osporavanje genocida u Srebrenici koji se dogodio. Dogodio se i dokazivati ga više ne treba. Svijet zna tko je počinio genocid u Srebrenici”, kazao je Zoran Milanović, predsjednik Hrvatske.
Brojne delegacije i zvanice zbog pandemije koronavirusa nisu mogle prisustvovati obilježavanju godišnjice, no poruke koje su upućene i jačina korištenih riječi bi u narednom periodu , po očekivanjima preživjelih žrtava genocida, trebalo rezultirati zakonskim rješenjem i zabranom negiranja najstravičnijeg zločina poslije Drugog svjetskog rata.