Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti analizirao je pojavljivanje tzv. klastera, u ovom slučaju grupe od najmanje dva zaražena koronavirusom, u raznim radnim okruženjima kako bi podstakao države da obrate pažnju na određene grupe radnika i uslove rada koji omogućavaju širenje zaraze.
Prema podacima iz analize, najveći rizik za zarazu koronavirusom imaju zaposleni u domovima za starije i nemoćne, a potom medicinski radnici u bolnicama, prenosi Večernji list.
Iako ljekari i medicinske sestre obolijevaju nešto manje od ljudi koji rade u staračkim domovima, njihova smrtnost je veća.
Sa druge strane, prodavnice su se pokazale kao prilično sigurna radna okruženja.
Na drugom mjestu radnih okruženja po broju oboljelih su pogoni za preradu i pakovanje hrane, kao što su klaonice, poljoprivredni poslovi, poput branja voća i fabrike. Širenju zaraze pogoduje mali razmak među radnicima ili zajednički smještaj sezonaca.
Na donjem dijelu ljestvice su prodavnice i obrazovne ustanove sa 22 klastera, dok su barovi i restorani zabilježili samo pet pojava grupisanja zaraženih. Međutim, treba napomenuti da je tokom proljetnih mjeseci rad i obrazovnog i ugostiteljskog sektora bio ograničen.
Čak 95 posto prijava grupa oboljelih dolaze iz zatvorenog prostora, što samo po sebi predstavlja problem jer se više od 80 posto poslova obavlja u zatvorenom.