Psiholog Ivan Modrušan razgovarao je za RTL o tome zašto usprkos preporukama jedan broj ljudi odbija maske.
Kako se pandemija koronavirusa ne smiruje, a isto tako kako se približava jesen stručnjaci sve više upozoravaju o važnosti nošenje zaštitnih maski u suzbijanju te opake bolesti. U Hrvatskoj su maske obavezne u javnom prijevozu i dijelu zatvorenih prostora, poput trgovina. Obavezne su i u Saboru, prenosi RTL.
Kao što je u saborskim klupama moguće vidjeti neke državnike koji su odbili nositi masku, sličan slučaj je i u drugim javnim prostorima. Uvijek postoji neko ko odbija masku.
Psiholog Ivan Modrušan komentirao je zašto uprkos preporukama i obavezi postoji uski krug ljudi koji i dalje odbija masku, govorimo li o određenom profilu ljudi i jesu li žene ili muškarci po tom pitanju disciplinarniji.
Foliranje
Brojna istraživanja pokazuju da bi nošenje maski moglo donekle obuzdati drugi val širenja koronavirusa i preporuke su stručnjaka da ih ljudi nose. Ali, postoji određeni krug ljudi koji ih odbija nositi, zašto?
“Moja prva asocijacija jest da u stabilnim sredinama gdje je manja fluktuacija ljudi lakše je postići društveni dogovor oko nošenja maski i ljudi se puno više pridržavaju dogovora i nose ih.
Krajem juna bio sam u Puli i skoro niko tada nije nosio masku, ali kada je krenula nova kampanja o važnosti njihova nošenja, primijetio sam da se sada većina ljudi toga i pridržava”, kaže Modrušan.
Kako dalje navodi, primijetio je da se mnogo osoba folira s maskom, odnosno da je namjerno ne nose ispravno.
“Ono što sam primijetio da se većina ljudi ‘folira’. Naime, nose masku na bradi te im ona ne prekriva ni nos niti usta. Naravno treba shvatiti da ljudima koji rade osam sati nije lako cijelo to vrijeme nositi masku, moraju komunicirati s drugima, vruće je i mnogima bi i nakon nekog vremena ponestalo zraka i postalo im vjerujem mučno.
Tako da je to kod mnogih samo foliranje, a ne zaštita, ali opet vjerujem da ima neki psihiološki efekt“, dodaje.
Smatra da su i stručnjaci svjesni problema cjelodnevnog nošenja jednokratne maske.
“Mislim da su i stručnjaci svjesni da nošenje maski, ovih jednokratnih, cijeli radni dan predstavlja ozbiljni problem. Naravno postoji uski krug koji ih odbija nositi i rekao bih da je to stvar karaktera“, kazao je.
Imaju li ti ljudi problema s autoritetima, jesu li pomalo narcisoidni, je li riječ o buntovnim osobama sklonijim sukobima?
“Složio bih se s vama, vjerujem da je riječ o ljudima koji vole prkositi, koji i inače odbijaju autoritete i misle ko su oni da meni neko nešto naređuje. Da, vjerojatno je riječ o ljudima koji su i inače skloniji sukobima pa i ovo koriste kao priliku za sukob“, pojasnio je.
Jesu li po pitanju nenošenja maski mlađe generacije puno opuštenije i leži li razlog u tome što su uvjerene da korona njima ne može ništa?
“Jasno je da se životni stil mlađe i starije populacije bitno razlikuje. Mlađima ovakve stvari teže padaju i to je sasvim razumljivo. Socijalna dimenzija njima je najvažnija, važno im je družiti se, izaći van, plesati i ljubiti se i naravno kada im neko zabrani ono što je njima najvažnije naravno da im to teško pada“, kazao je psiholog.
Žene su discipliranije
Koliko su po nenošenju maski muškarci skloniji tome i zašto?
“Žene su same po sebi pažljivije, discipliniranije i više poštuju autoritete od muškaraca, koji su navikli da sami donose odluke pa iako one bile i pogrešne pa možda i po tom pitanju“, smatra on.
Predsjednik Amerike Donald Trump jednom je spomenuo nevjerojatan razlog zašto ne nosi masku rekavši da s njome izgleda smiješno?
“Pa taj njegov argument u jednu je ruku i razumljiv. Postoji, naime, stereotip kako bi predsjednik SAD-a trebao izgledati u javnosti, a u tu sliku se ne uklapa predsjednik koji s maskom na licu nešto mumlja u mikrofon. No, isto tako Trumpu je jako važan ugled i autoritet. Isto tako već nebrojeno puta se pokazalo da on sebi dozvoljava štošta što si drugi ne mogu dozvoliti te da radi što mu je volja.
No, rekao bih da se malo ‘stisnuo’ u zadnjih nekoliko mjeseci. Korona kao i prosvjedi po Americi kao da su ga mrvicu umirili i postao je malo pažljiviji“, kazao je.
Nedavno istraživanje pokazalo je da čak 43 posto Hrvata je reklo kako se ne želi cijepiti protiv koronavirusa, a za je 35 posto. Hrvati su po tome znatno skeptičniji od ostatka Europe. U čemu treba tražiti razloge takvog stava?
“Cjepivo nije još u upotrebi tako da je teško govoriti o stavu ljudi. Da postoji cijepovi i da postoji neka njegova statistika koja pokazuje da pomaže protiv korone, mislim da bi se većina ljudi cijepila pa i Hrvati. A ovako sve to na nekim pretpostavkama“, zaključio je.