Dok cijeli svijet gleda na Lezbos, niko ne pominje situaciju sa migrantima na Balkanskoj ruti. Brisel i Berlin šute, piše berlinski Tageszeitung, a prenosi DW. Njemački list Tageszeitung donosi članak Ericha Rathfeldera o situaciji u Bihaću.
Prenatrpani kamp Bira na granici s Hrvatskom je tijesan, ali alternativni kamp je već opet pun.
“U Unsko-Sanskom kantonu skupilo se 12.000 ljudi, koji hoće u Hrvatsku. Oni tu, uostalom isto kao i na grčkim ostrvima, vegetiraju pod neizrecivo teškim uslovima: nemaju dovoljno hrane i, uprkos korone, jedva da imaju medicinsku njegu.”
Deveti put stanovništvo USK na ulici traži rješavanje migrantske krize. Ipak, s obzirom na ranije apele, odziv je bio slab, a najavljuju i blokade migrantskih centara ukoliko država odmah ne počne da rješava problem.
Prenetrpan kamp Bira u Bihaću zatvoren je 7. septembra. Njegovi stanovnici, pretežno Pakistanci, Afganistanci i Sirijci, trebali su biti premješteni u druge kampove, međutim su završili po šumama i okolnim livadama. Stanovništvo ovog grada, uostalom kao i ono sa grčkih ostrva, nakon prvobitne spremnosti da pomogne izbjeglicama, sada ne zna kako da izađe na kraj sa ovom situacijom.
Hrvatska policija je usavršila svoje metode hvatanja migranata i njihovog potiskivanja nazad u BiH. Brutalno provedeno ilegalno vraćanje, koje se naziva Pushbacks, novinari i nevladine organizacije poput Amnesty International stotinu puta su dokumentirali i dokazali.
Međutim, situaciju ništa nije promijenilo. Brisel i Berlin šute, a međunarodna organizacija za migracije IOM pokušava doduše podići alternativne izbjegličke kampove u BiH, poput kampa Lipa udaljenog oko 30 km od Bire, koji može primiti 3.000 ljudi. Ali i ovaj kamp je beznadežno pretrpan izbjeglicama.
Od Grčke preko Sjeverne Makedonije, Srbije i Crne Gore u BiH svaki dan pristižu nove izbjeglice, koji se nadaju da bi se mogle domoći EU. Najveći dio granice sa Srbijom i BiH prolazi kroz entitet Republiku Srpsku, u kojem dominiraju Srbi.
Milorad Dodik ne daje prostora za sumnju kada kaže da se muslimanski migranti neće trpjeti u dijelu zemlje u kojem on vlada. Iz tog razloga se oni autobusima prebacuju na granicu Federacije BiH koju pretežno naseljavaju Bošnjaci i Hrvati. Siromašni gradovi Bihać i Velika Kladuša, koji su se tek oporavili od rata 90-tih, moraju sada da rješavaju probleme migracije. A uskoro, kako upozorava šef IOM-a u BiH Peter van der Auweraert, dolazi zima, piše list Tageszeitung.
Siromašni gradovi Bihać i Velika Kladusa, koji su se tek oporavili od rata 1990-ih, sada moraju platiti migracijsku politiku EU. Uskoro dolazi hladna zima u regiji. Situacija će postati još dramatičnija, upozorava Peter Van der Auweraert, šef IOM-a u Bosni.