Priča o Čekrčijinoj džamiji i Čekrči-babinom blagu

Čekrekči Muslihudinova džamija, poznata kao Čekrekčinica ili Čekrekčijina džamija nalazi se u samom centru sarajevske stare trgovačke jezgre, u podnožju naselja Kovači.

Džamiju je sagradio Muslihudin hadži Mustafa, koji je nadimak Čekrekčija dobio jer je pravio čekrke (koloture, vitla).

Čekrčijina džamija je podignuta 1526. godine, te je najstarija sačuvana potkupolna džamija u Sarajevu.

Priča u narodu o nastanku džamije se veže za san Čekrči Muslihidina.

Čekrčija je imao kravu i jedne noći je u snu vidio svog oca koji mu govori da ode u Dubrovnik i proda kožu od svoje krave, a da za svaku dlaku naplati po jedan dukat.

Ujutro kad se Čekrčija probudio vidio je da mu je krava uginula, to shvatio kao znak i uputio se u Dubrovnik sa kravljom kožom.

Jedan trgovac mu priđe i upita ga za cijenu kože, a Čekrčija zatraži po dukat za svaku dlaku.

“Da mi je Čekrči-babino blago koje je zakopano pod dudom, ne bih mogao platiti te kože”, reće trgovac.

Čekrčija kad je ovo čuo, vrati se kući, iskopa blago i sagradi džamiju.

Originalna vakufnama o izgradnji džamije je sačuvana i to je ujedno i najstarija poznata originalna ispava napisana u Sarajevu.

Čekrekčijina džamija je jedna od samo 12 sarajevskih džamija koje nisu stradale prilikom pohoda Eugena Savojskog, kao i to da su gotovo svi požari, koji su u davna doba u Sarajevu bili vrlo česti, mimoilazili ovu džamiju.