Bilo da ste profesionalac ili fotograf iz hobija, vaša zanimacija vas može skupo koštati.
Svi mi volimo lijepe stvari u životu, nešto što nas tjera da svaki dan ustanemo i krenemo iz početka, za lijepe stvari nam ponekad novac i nije toliko potreban sa obzirom da često imamo priliku uživati u stvarima koje se nalaze oko nas, bilo uživo ili preko zaleđene scene na fotografiji. Da li ste se ikada zapitali, da li to što gledate sa sobom nosi i neželjene posljedice, za vas, za onoga ko je stajao iza kamere, bez obzira koliko bilo privlačno i subjektivno pristupačno za sve?
Da li ponekad šetate gradom, slikate nasumične kadrove i odjednom dobijete komentar od slučajnog prolaznika da pod hitno izbrišete fotografiju jer se ta osoba nalazi na istoj, nekad to i ne mora biti osoba, već pokretni ili nepokretni predmet koji nije u vašem vlasništvu. Ko je u ovom slučaju u pravu? Stvari i nisu toliko jednostavne ali ćemo krenuti od početka u kojem se ipak Vi nalazite u boljoj poziciji.
Gradska atmosfera, šta je dozvoljeno u tim okolnostima?
Možemo se vratiti na prethodnu priču gdje opet šetate nasumično kroz ulice jednog grada, uzeti ćemo Sarajevo u ovom slučaju i zakone BiH koji su uglavnom slični ili isti i u drugim državama Evrope.
Kao prvo morate znati razlikovati dvije lokacije, javni prostor i privatno vlasništvo. Prvo predstavlja svo područje na koje možete pristupiti bez da vas bilo ko, od fizičkih do pravnih lica, ima pravo tjerati sa istog (izuzev u posebnim okolnostima o kojima će biti kasnije riječ).
Kao jednostavan primjer ćemo uzeti parkove, šetališta, ulice, naselja, izletišta i tako dalje.
Privatno vlasništvo već predstavlja prostor koji je zakupljen od strane nekog fizičkog ili pravnog lica za vlastite potrebe, to može ali i ne mora biti zatvoren prostor, i pravila su uglavnom obrnuta od prethodnog slučaja gdje vlasnik, ili neko ko je zadužen od istog, može da vas zamoli da napustite mjesto u protivnom ima pravnog osnova za poziv organa vlasti, a šta dalje slijedi sve zavisi od vas.
Kao jednostavan primjer ćemo uzeti ugostiteljske objekte, njihove bašte, privatna kuća/stan, tržni centri pa cak i prazne zelene površine koje nisu u vlasništvu javnih uprava.
Slijedi ključna rečenica-Ako se osoba, pokretna ili nepokretna imovina, nalazi na javnom mjestu, imate pravo da snimate i slikate koliko god želite, osim u okolnostima gdje je to vidljivo zabranjeno odnosno ukoliko postoje znakovi koji na to upućuju kao npr. oko nekih državnih ambasada.
“Objekte koji nemaju istaknut znak zabrane je dozvoljeno fotografisati sa javnih površina. To ne znači da fotografisanjem sa javnih površina ne možete kršiti zakon. Jedan od primjera kada fotografisanjem sa javnih površina kršite zakon je kada kroz prozor fotografišete ljude u privatnim prostorijama bez njihovog odobrenja ili odbrenja vlasnika tih prostorija ili objekta“, pojašnjava za Sarajevsku seharu Midhat Poturović, predsjednik Udruženja BH Fotografi.
Možete slobodno ignorisati nečije prijetnje, pravno vam ne može ništa niti vas može tužiti, a izjava “narušavate moju privatnost” nije legitimna sa obzirom da se osoba eksponira na javnom mjestu. Koliko god to neugodno zvučalo, isto možete raditi i sa maloljetnim osobama, slikanje i posjedovanje fotografija generalno nije zabranjeno, no pitanje je zbog kojeg razloga posjedujete fotografije, da li ih iskorištavate za “vaše potrebe”, dijelite sa drugim osobama, ukoliko se dokaže bilo kakva malverzacija postoji pravni osnov da dobro nagrabusite.
Naredni korak – korištenje fotografija
Ovdje već stvari postaju malo komplikovanije, sa obzirom da ulazimo u novu pravnu zavrzlamu i sivu zonu. Implicirajmo da ste uspjeli uslikali određenu osobu u gradu. Da li je fotografija zaista vaša ili ipak osoba može polagati pravo na istu? Odgovor ovisi o tome koji je bio vaš dugoročan plan.
Isto kao što smo mjesta razdvojili na dvije pravne sredine tako ćemo i fotografije i za šta ih možete koristiti.
Postoji komercijalna i ilustrativna/urednička upotreba.
Prvom se uglavnom koriste profesionalni fotografi, odnosno oni kojima je primarni cilj zarada, i koji svoje fotografije prodaju direktno za dalje korištenje od strane nekih kompanija koji će na istima profitirati nudeći svoje usluge. Na primjer možete uzeti fotografiju pojedinca i prodati je farmaceutskoj kući koja će sliku koristiti kao reklamu za tablete protiv glavobolje, ili turističkoj organizaciji koja će sliku isprintati i koristiti za promociju Sarajeva na plakatima, letcima itd. U ovom slučaju, osoba vas ima pravo tužiti jer na osnovu njegovog lika, imena ili drugog vlasništva, zarađujete novac bez njegove dozvole ili učešća. Istu tužbu možete dobiti i od pravnih lica, ako sliku njihovog proizvoda prodajete nekoj drugoj firmi, bez obzira što je fotografija vaša, i dalje je objekt na njoj privatno vlasništvo.
Profesionalni fotografi izbjegavaju ovaj problem slikajući predmete i proizvode na kojima ime kompanije ili “Logo” nije vidljiv, ili ljude koji su toliko udaljeni da se uopšte ni ne može prepoznati o kome se radi. A ukoliko ipak žele komercijalno koristiti fotografije na kojima se očigledno nalazi druga osoba, poznato lice ili brend, mora od istih tražiti pismenu dozvolu za korištenje ili tzv. “model release” formular, primjer možete pronaći i isprintati sa interneta.
Druga vrsta upotrebe jeste ilustrativna, pri čemu iste slike objavljujemo bez da dobijamo novčanu naknadu. To mogu biti objave na društvenim mrežama, blogovi, galerije, ili čak medijski web portali koji vam premda mogu platiti naknadu za fotografije, ali ih koriste samo u ilustrativne svrhe, tipa kada čitate članak sa naslovom “Protesti ispred parlamenta FBiH”, “Šetnja kroz Sarajevo”, “Održan koncert grupe Regina”, fotografije koje se nalaze u ovim člancima služe isključivo radi ilustracije određene teme.
Možete pretpostaviti da je zarada u drugom obliku prodaje jako beznačajna, sa obzirom da je tema u kojoj se vaša fotografija koristi uglavnom prolazna ili može postojati i bez nje, a kod komercijalnog tipa kompletna kampanja ovisi o vašoj fotografiji, jer se koristi kao reklama na duži vremenski period.
Ne dozvolite da drugi ljudi iskorištavaju vaš rad, iako ponekad izgleda kao da niste sigurno šta vaša fotografija može prouzrokovati, uvijek će biti u vašem vlasništvu i niti jedno drugo fizičko ili pravno lice ne može polagati autorsko pravo na istu. Bilo da ste slikali prirodu, arhitekturu, poznata javna lica ili kulturno umjetničke događaje čak i ako se nalazite na privatnom vlasništvu, nije bitno šta smijete ili ne smijete uraditi sa fotografijama, jer sve dok ništa niste potpisali autorska prava ostaju na vašem imenu. Uglavnom, uživajte u lijepim stvarima u životu.