Trenutno se svijet borisa epidemijom koronavirusa i lijek se i dalje traži, međutim čovječanstvo se i prije suočavalo sa epidemijama koje su odnosile milione života.
Bubonska kuga – crna smrt
Jedna od najpoznatijih pandemija ljudskog roda upravo je bila ona koju je uzrokovala kuga.
Bolest koja se naziva još i crna smrt. Prenosi se s glodavaca na ljude ugrizom inficirane bube, a najpoznatija je po srednjovjekovnoj epidemiji u kojoj je ubila preko 75 miliona ljudi. Izrazito je smrtonosna – od nje umire oko 70 posto žrtava.
Prvo poznato izbijanje kuge dogodilo se 541. godine, a pretpostavlja se da je u razdoblu od 2000 godina kuga ubila na stotine milijuna ljudi.
Vjeruje se da je bolest, konačno stavljena pod kontrolu strogom karantenom i poboljšanom sanitacijom. Ipak, slučajevi kuge se događaju i danas.
Male boginje – jedina epidemija koju je zaustavila znanost
Bolest se kroz povijest javljala kroz razne veće epidemiološke valove, od kojih je najraniji zabilježen 1250. godine. Bolest, koju uzrokuje virus variola minor, jedna je od najsmrtonosnijih poznatih ljudima.
Uzrokovao je da se diljem tijela stvaraju gnojni čirevi, a postotak smrtnosti iznosio je oko 30 posto. Ova bolest nema životinjskog domaćina, a širi se među ljudima kapljičnim putem.
Ona je poput kuge ubila na stotine miliona ljudi, a računa se da je samo u 20. stoljeću od nje umrlo oko 400 miliona ljudi.
Zahvaljujući cjepivu koje je 1796. razvio britanski liječnik Edward Jenner i naporima znanstvene zajednice, bolest je potpuno izbrisana – iako je za to trebalo gotovo dva stoljeća. Danas su boginje gotovo u potpunosti iskorijenjene, a njezini se uzorci čuvaju u laboratorijima.
Ova bolest do danas ostaje jedina koja je iskorijenjena na takav način.
Kolera – bolest siromašnih
Poznata kao bolest koja se prvenstveno javlja u zemljama s niskim prihodima zabilježila je svoju glavnu epidemiju 1817. godine.
Uzrokuje ju pijenje kontaminirane vode i pića, a prema Svjetskoj Zdravstvenoj organizaciji ubila je preko milion ljudi u 7 različitih javljanja epidemije.
Uzročnik je bakterija vibrio cholerae, a poboljšana higijena i sanitizacija na Zapadu u potpunosti su uklonili njenu prijetnju.
Nažalost, isto se ne može reći za siromašne krajeve Afrike – gdje i danas ubija između 100 i 400 hiljada ljudi na godinu, unatoč dostupnosti cjepiva i postojećoj terapiji za bolest.
Gripa – bolest koja ne prestaje
Epidemije influenze javljale su se u više navrata od 1800 do danas. Najveća je svakako bila ona koja se naziva španjolskom gripom, koja je u kratkom razdoblju od 1918. do 1919. g. od ove je vrlo zarazne bolesti umrlo od 50 do 60 milijuna ljudi, što čini veći broj žrtava nego onih stradalih u Prvom svjetskom ratu.
Njen je uzročnik bio virus H1N1, a poput današnjeg koronavirusa, prijenos se usporavao izolacijom i karantenom. Nakon 1920. taj je određeni soj virusa nestao i oslabio u svoje verzije, koje haraju svake godine.
Ulijedile su i druge pandemije gripe. Hong Kong gripa 1968. ubila je milion ljudi, a također i dalje cirkulira kao sezonska gripa.
Kao i svinjska gripa – inačica virusa H1N1 – koja je 2009. zarazila oko 21 posto svjetske populacije.
Gripa i dalje predstavlja ‘prijetnju pandemijom’, kaže prof. Riley, a također imamo rizik od zaraze sezonskom gripom, koja i dalje ubija stotine hiljada svake godine.
HIV/AIDS – kontinuirana epidemija
AIDS je odnio 35 milijuna života od kada je prvi put identificiran. HIV virus koji uzrokuje AIDS, vjerojatno se razvio iz virusa čimpanze koji se prenio na ljude u zapadnoj Africi.
HIV bi se mogao smatrati ‘virusom najgoreg scenarija’, kaže prof. Riley, zbog dužine vremena potrebnog za razvoj simptoma i visoke stope smrtnosti. Brzo se širi jer ljudi ne moraju nužno znati da ga imaju.
Virus se probijao širom svijeta, a AIDS je bio pandemija do kraja 20. stoljeća. Sada oko 64 posto od procijenjenih 40 milijuna koji žive s virusom HIV-a živi u subsaharskoj Africi.
Desetljećima bolest nije imala poznati lijek, ali lijekovi razvijeni u devedesetima sada omogućuju ljudima koji obolijevaju od bolesti da se redovito liječe i imaju normalan životni vijek, a dvije su osobe izliječene od HIV-a od početka 2020. godine.
SARS i MERS – ranije poznati koronavirusi
Prijetnja od ovih virusa javlja se s epidemijom 2002. godine, ali krajem jula 2003. nije zabilježen nijedan novi slučaj, a WHO je proglasio da je globalna epidemija gotova.
Nešto kasnije došao je bliskoistočni respiratorni sindrom (Mers), također koronavirus, koji je usmrtio 912 ljudi. Većina slučajeva dogodila se na Arapskom poluotoku.
Iako se rizik od zaraze virusom, poznatim kao Mers-CoV, u Velikoj Britaniji, na primjer, smatra vrlo malim, i dalje je veći na Bliskom stoku – s ljudima koje obično zaraze deve.
Sars je ubio nešto više od 800 ljudi te je prva smrtonosna epidemija uzrokovana koronavirusom.
Trenutna epidemija Covida 19
Nova epidemija koronavirusa pokazala se zaraznijom nego prethodne – iako je smrtnost niža, širenje je brze i olakšano zbog nedostatka simptoma kod velikog broja inficiranih. Virus se smatra evoluiranom verzijom Sars virusa iz 20003.
Stručnjaci zarazu smatraju specifičnom zbog velikom rasponu simptoma – od nikakvih do smrtonosnih – i visokoj razini prijenosa od strane ljudi bez simptoma ili prije nego što ih razviju. Upravo zbog toga javili su se problemi s kontrolom izbijanja bolesti diljem svijeta.
Do sada je više od milion ljudi umrlo od virusa – ali ukupna će smrtnost postati puno veća, uvjereni su stručnjaci. ako se potraga za cjepivom i učinkovitim tretmanima nastavlja, rizik ostaje stvaran za veliku većinu svjetske populacije, objasnilo je istraživanje BBC-a.