Prije stotinu godina nisu postojali frižideri, već su ljudi čuvali namirnice u gomili leda u podrumu.
Ovaj led se kupovao od “prodavača leda” koji su išli sa kolskom zapregom kroz selo/grad i svake nedjelje donosili novu količinu za domaćinstvo.
I tako, u jednom selu bio je jedan prodavač leda kojem je posao išao odlično. Međutim, pojaviše se prvi električni frižideri, a njegove stare mušterije, jedan po jedan, počeše otkazivati dostavu leda.
Prodavač se naljuti što mu je tržište okrenulo leđa, pa se dosjeti da govori ljudima kako su ti novi frižideri nezdravi i da je hrana koja se čuva u njima puna otrova.
Ova strategija plašenja naroda mu je bila uspješna neko vrijeme. Međutim, kada je prošlo par godina i kada su ljudi vidjeli da ipak niko nije umro od tog frižidera, počeli su masovno da ga kupuju, a njemu je posao propao.
U međuvremenu, jedan drugi, mlađi momak, počeo je da se bavi prodajom i servisiranjem frižidera. Njemu je posao iz dana u dan sve bolje išao.
Pouku ove priče sami zaključite!