Rad od kuće je jedna od mnogih promjena koje je donijela pandemija, a pritisak takvog načina rada može rezultirati tjeskobom i nesanicom, hroničnim umorom, nedostatkom koncentracije, ljutnjom ili pretjeranom konzumacijom opojnih sredstava…
Mnogi su se okrenuli radu koji ne uključuje korištenje ureda, a oni koji moraju raditi iz ureda praktikuju socijalnu distancu kako bi spriječili širenje virusa za koji još nemamo lijek.
Te promjene su kod mnogih ljudi rezultirale prilagodbama koje su utjecale i na psihičko zdravlje.
Gopi Krishnaswamy je učitelj zena, autor knjiga, te regionalni voditelj Search Inside Yourself Leadership instituta. Kaže kako su rutine na koje smo navikli sada drugačije, a granice su postale zamagljene.
“Pojedinci sad imaju fleksibilno radno vrijeme pa rade između gledanja dvije epizode omiljene serije pritom ugrožavajući vrijeme koje provode s obitelji te zanemaruju vrijeme kad su posvećeni sebi. Time se razrijedila svetost svakog od tih područja“, ističe on.
Tokom godine mnogi su ljudi radili od kuće balansirajući između obiteljskih i poslovnih obveza, kolega, šefova, djece, pa čak i supružnika.
“Dodatno, sad su obitelji na neki način ograničene na prostoru koji su nekad zvali samo dom. Danas je taj dom ujedno i ured ili prostor za rad. Dok smo nekad čeznuli vratiti se kući nakon napornog dana u uredu, sad otkrivamo da naša djeca nisu anđeli kakvima smo ih smatrali pa jedva čekamo da odu u školu”, nastavlja Krishnaswamy.
Upozorava kako sve zajedno može rezultirati tjeskobom i nesanicom, kroničnim umorom, nedostatkom koncentracije, ljutnjom ili pretjeranom konzumacijom opojnih sredstava. U konačnici, može se razviti depresija i suicidalnost. Stoga objašnjava kako se možemo nositi s pritiscima novog radnog mjesta.
“Za početak, svatko od nas mora osvijestiti važnost mentalnog zdravlja. Moramo razumjeti vezu između fizičkog i psihičkog zdravlja. Važno je ograničiti vrijeme koje provodite pred ekranom i na poslu, stvoriti rutinu, disciplinu i strukturu. Vježbajte jogu ili meditirajte kako biste osnažili mentalno zdravlje. Stvorite više empatije i budite ljubazniji prema sebi i prema drugima. Kompanije i vlade također moraju postati svjesne da psihičko zdravlje nikad nije bilo važnije. Radna mjesta su se promijenila. Rješavajući izazove s kojima smo na njima suočeni ispravan je put.”, zaključio je on.
Arhitekta Ben Channon objašnjava jednostavne načine za poboljšanje kućnog radnog okruženja i poboljšanje raspoloženja:
Pomaknite svoj sto bliže prozoru kako biste povećali dostupnost prirodnog svjetla. To je ključno za našu sreću, povećavajući razinu vitamina D i serotonina (“sretni” hormon).
Izbjegavajte dnevni rad u svojoj spavaćoj sobi. Ako radite u prostoru koji je obično rezervisan za razonodu, poput dnevne sobe, spakujte stvari kad završite. Pomoći će vam da razdvojite posao i slobodno vrijeme, osiguravajući odmor.
Uložite u ergonomski dizajniranu, udobnu stolicu kako biste osigurali da radite na način koji podržava vaše fizičko zdravlje.
Kupite neke biljke u saksiji – čak i malo zelenila može drastično poboljšati naše mentalno blagostanje.
Ostanite aktivni da poboljšate svoje raspoloženje. Ako ne možete izaći vani da vježbate, za vježbanje koristite stvari u kući – bilo da se radi o penjanju stepenicama ili čak samo jednostavnim stepenicama na kuhinjsku stolicu.
Autorica Sarah Harvey u svojoj knjizi “Ultimativni A-Z rad od kući” savjetuje da uspostavite fizičko radno okruženje koje je sigurno i udobno, uz minimalno ometanje. Dajte svom danu strukturu i rutinu koja omogućava pauze i puno svježeg zraka i vježbanja.
Održavajte svoju produktivnost usredotočujući se na svoje ciljeve, organizirajući svoje zadatke i rješavajući odugovlačenje. Ali ne zaboravite si priuštiti stanku kad vam zatreba. Takođe, gradite na vrijeme za svoje prijatelje i porodicu. I vi imate odgovornosti prema njima.
Proslavite timski i lični uspjeh i vodite evidenciju o zadacima koje ste izvršili kako biste mogli vidjeti koliko ste produktivni.
I odvojite vrijeme za održavanje i njegovanje odnosa sa kolegama kroz transparentnost i jasnu komunikaciju. Ovo pomaže u borbi protiv svakog osjećaja izolacije i promovira jake timske veze.