Evropski dan podizanja svijesti o antibioticima obilježava se svakog 18. novembra s namjerom da ukaže na prekomjernu upotrebu antibiotika i opasnost od širenja otpornosti bakterija na ovu vrstu lijekova.
Antibiotici su lijekovi koji se koriste za liječenje bakterijskih zaraznih bolesti, kao što su bakterijske upale pluća, kožne infekcije ili upale mokraćnih puteva, uzrokovanih različitim vrstama bakterija, kažu u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).
Prvi antibiotik je otkrio Aleksander Fleming 1928. godine, tako što je otkrio da plijesan ‘Penicillium notatum’ uništava bakterijske kolonije. S tim je počela nova era medicine. Na ljudima je antibiotik prvi put primijenjen 1941. godine. kada je liječena upala pluća, sifilis i meningitis, te druge ozbiljne bakterijske bolesti od kojih se prije pronalaska antibiotika masovno umiralo.
Antibiotici su omogućili razvoj transplantacijske i rekonstruktivne medicine. Za svoje otkriće Fleming je dobio Nobelovu nagradu, 1945. godine, ali je također i predvidio da će bakterije s vremenom razviti mehanizme rezistencije (otpornosti) na antibiotike što se na žalost i dogodilo.
Fenomen rezistencije nameće ozbiljana ograničenja u pogledu raspoloživih opcija za medicinsku terapiju mnogih bakterijskih infekcija. U INZ-u ističu da prema djelovanju antibiotici mogu biti baktericidni (oni koji uništavaju bakterijske stanice) i bakteriostatski (oni koji zaustavljaju rast i razvoj bakterija, nakon čega organizam sam uklanja preostale bakterijske stanice).
Stručnjaci INZ-a navode da razumijevanje mehanizma koji sudjeluju u nastajanju rezistencije na antibiotike izuzetno je značajno, kako za racionalnu primjenu ovih lijekova u kliničkoj praksi tako i za razvoj novih antibakterijskih lijekova radi izbjegavanja pojave rezistencije.
Dakle, antibiotici su lijekovi koji djeluju na bakterije, ali ne i na viruse, najčešće se neopravdano primjenjuju u infekcijama gornjih disajnih puteva, jer većina infekcija gornjih disajnih puteva su izazvane virusima i antibiotici nisu od pomoći, tako da ih je neophodno izbjegavati.
Potrebno je napomenuti da povišena tjelesna temperatura nije znak da se trebaju primijeniti antibiotici. Nepotrebno davanje antibiotika potiče stvaranje otpornosti na antibiotike među ‘dobrim’ bakterijama koje žive u ljudskom tijelu. Greška je uzimati manju dozu lijeka, mijenjati interval između doza ili skratiti vrijeme liječenja. Pranje ruku je najbolji način za sprječavanje širenja infekcija disajnih puteva s obzirom da infektivne čestice zaražene osobe brzo sedimentiraju na površine i lako se dalje prenose rukama.
“Ne treba stvarati kućne zalihe, koje se nerijetko upotrebljavaju prema vlastitoj procjeni za infekcije koje najčešće nisu bakterijskog porijekla, čime se smanjuje djelotvornost antibiotika i raste bakterijska rezistencija. Odluku o primjeni antibiotika donijeti će ljekar na osnovu pregleda i nalaza,” kažu u INZ-u.
Racionalna upotreba antibiotika može da doprinese prestanku razvoja i širenja rezistentnih bakterija i pomogne da antibiotici sačuvaju svoju efikasnost i za buduće generacije. Ako želimo sačuvati antibiotike kao djelotvorne lijekove, potrebno je djelovati u oba smjera – i poticanje industrije na razvoj novih antibiotika i racionalizacija potrošnje postojećih.