Na današnji dan 1867. godine u Varšavi je rođena Maria Sklodowska, koju svijet pamti kao Marie Curie, prvu ženu koja je osvojila dvije Nobelove nagrade.
Marie Sklodowska Curie (1867. – 1934.) nedvojbeno je najslavnija među ženama u historiji koje su svoj život posvetile nauci. Rodom je bila Poljakinja, a životom i djelom Francuskinja. Otkrila je novo znanstveno područje i istodobno je otvorila vrata ulasku žena u nauku. Bila je prva žena dobitnica Nobelove nagrade, čak dvije Nobelove nagrade iz dva područja, fizike i hemije.
Marie dolazi iz skromne obitelji srednje klase koja je cijenila obrazovanje. Njen otac bio je profesor matematike i fizike sve dok nije dobio otkaz zbog svojih propoljskih političkih uvjerenja, a majka je bila ravnateljica ženskog internata. Ona je napustila svoje radno mjesto kada je rodila Marie, a 10 godina kasnije oboljela je od tuberkuloze i umrla.
Iste godine malena Marie krenula je u internat, a zatim upisala žensku gimnaziju, koju je završila s odličnim uspjehom. Želja za daljnjim obrazovanjem tinjala je u djevojci kojoj je otac usadio ljubav prema fizici i matematici, ali u to vrijeme više obrazovanje u redovnim institucijama bilo je rezervirano isključivo za muškarce
Od malena je bila izvrsna učenica, te je 1883. diplomirala kao najbolja u svojoj klasi. Istovremeno, sudjelovala je u tajnom otporu rusifikaciji varšavskoga društva, te je 1863., kad je Rusija ugušila poljski ustanak i zabranila ženama pristup na sveučilište, sudjelovala je u radu ilegalnog ‘Letećeg sveučilišta’, držeći privatne sastove na poljskom. Ali, te aktivnosti dovele su obitelj u tešku financijsku situaciju, pa su Maria i njena sestra Bronislawa sklopile pakt: prvo će Maria raditi i izdržavati obitelj i Bronisławu tijekom školovanja u Parizu, a zatim će Bronislawa učiniti isto za Mariju.
ako je 1891. Marie Skłodowska otišla u Pariz kako bi nastavila svoje obrazovanje. Već dvije godine kasnije, i opet kao najbolja u klasi, dobila je diplomu iz fizike. Godinu dana kasnije dovršila je i studij matematike, i pridružila se laboratoriju Gabriela Lippmanna.
U proljeće 1894. upoznala je Pierrea Curieja radeći na proučavanju magnetizma. Bez obzira na začetak ljubavi, istog ljeta vratila se u Poljsku, nadajući se da će tamo moći nastaviti karijeru. Sveučilište u Krakòwu odbilo joj je omogućiti profesuru, samo zato što je bila žena. Ogorčena time, Marie se vratila u Pariz. Godine 1895. udala se za Pierrea Curieja, te dvije godine kasnije, 1897., rodila prvo dijete, kći Irène.
Kakav je bio njen stav prema vjenčanju, dobro se vidi iz pisma kojim je odgovorila prijateljici koja je ponudila da joj kupi vjenčanu haljinu. Marie Curie je odgovorila:
“Ja imam samo onu haljinu koju nosim svaki dan. Ako mislite biti tako ljubazni i pokloniti mi novu, molim vas, neka bude praktična i tamna tako da je kasnije mogu nositi u laboratoriju.”
Bračni par Curie prepustio se znanstvenom radu, a to je 1903. godine rezultiralo nominacijom za Nobelovu nagradu.
Marie Currie, Pierre Curie i Henri Becquerel podijelili su Nobelovu nagradu za fiziku 1903. godine. Obrazloženje Švedske akademije znanosti bilo je: “Kao priznanje za izuzetne zasluge koje su iskazali zajedničkim istraživanjem fenomena radioaktivnog zračenja, kojeg je otkrio profesor Henri Becquerel”
Godine 1911. dobila je i drugu Nobelovu nagradu, ali ovog puta za hemiju, I time je postala prva osoba koja je dobila dva Nobela.
Umrla je 4. srpnja 1934. godine od posljedica aplastične anemije koja je vjerovatno nastala zbog duge izloženosti radijaciji.
Marie Curie danas slavimo kao jednu od najvažnijih naučnica svih vremena i ikonu feminizma zbog koje se generacije djevojčica usude sanjati velike snove.
Koliko je bila neobična možda najbolje ilustrira ono što je o njoj rekao Albert Einstein: “Ona je bila možda i jedina osoba koju slava nije nimalo pokvarila.”
Ili, još bolje, ono što je sama rekla: “Ničeg u životu se ne treba bojati, treba to samo razumjeti. Sad je vrijeme da se razumije više, tako da se bojimo manje.”