Emisija štetnih plinova koji utječu na klimatske promjene dostigla je rekordan nivo, unatoč vanrednoj situaciji koju je u svijetu izazvala pandemija koronavirusa, saopćeno je iz Svjetske meteorološke organizacije UN-a (SMO UN).
Iako se procjenjivalo da bi ove godine emisija štetnih plinova mogla biti smanjena za od 4,2 do 7,5 posto zbog zabrane putovanja i drugih restrikcija, iz SMO-a ukazuju kako je to mala utjeha, s obzirom na to da se koncentracija štetnih plinova u atmosferi kontinuirano povećava iz godine u godinu, a 2019. godine je bila rekordna.
To je pokazatelj da su dosadašnje aktivnosti usmjerene na smanjenje emisije štetnih plinova daleko od dovoljnih da bi se spriječilo klimatsko izvanredno stanje u bliskoj budućnosti, prenosi The Guardian.
Naučnici su izračunali da bi se do 2030. godine emisija šetnih plinova morala smanjiti za 50 posto kako bi se stvorile prilike da se globalno zagrijavanje ograniči na 1,5 stepen Celzij jer bi veće globalno zagrijavanje značilo više toplotnih valova, padavina, poplava i sukladno tome veće siromaštvo za stotine miliona ljudi.
“Ugljikov-dioksid se vjekovima zadržava u atmosferi. Posljednji put je slična koncentracija ugljikovog-dioksida postojala na Zemlji prije tri do pet miliona godina.
Tad je i prosječna temperatura zraka bila za dva do tri stepena Celzija viša, a nivo mora za 10 do 20 metara viši nego danas. Međutim, tada na Zemlji nije živjelo 7,7 milijardi ljudi”, upozorio je Petteri Taalas, glavni tajnik Svjetske meteorološke organizacije.