Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik, odbacio je stavove i ideje u vezi Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu BIH za članstvo u EU od 29. maja 2019. godine, koje sadrži 14 ključnih prioriteta.
Ti prioriteti, koje predstavljaju temelj ili najnižu tačku ispod koje Evropska unija neće uopšte tretirati Bosnu i Hercegovinu, odnosno da bismo mogli izgraditi relevantnu i pouzdanu priču o evropskim integracijama, tih 14 ključnih stvari služe da otključaju kandidatski status Bosne i Hercegovine.
Bez obzira na težinu ili lakoću bilo kojeg od tih 14 prioriteta, pred domaćim vlastima je jasan zadatak koji se odnosi na realiziranje svih 14 prioriteta u značajnoj mjeri, kako bi se time Bosna i Hercegovina legitimirala za kandidatski status.
Milorad Dodik je u više navrata kazao da ako će doći do reforme Ustava Bosne i Hercegovine, u kojem će se preći na građanski model odlučivanja, onda to on neće i nema ništa od nastavka evropskih integracija.
Sličnu stvar, Dodik je ponovio i prilikom posjete Sergeja Lavrova, ministra vanjskih poslova Rusije, kada je rekao da ne misli više raditi na realizaciji 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije.
Također, imamo stavove i aktivnosti probosanskih snaga koje su saglasne sa svih 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, pa u tome smislu probosanske političke opcije i predlažu donošenje novih ili izmjenu postojećih zakona, kako bi se bar neki od tih čuvenih 14 prioriteta što prije realizirali.
Ostaje otvoreno pitanje, kada će i na koji način međunarodna zajednica u Bosni i Hercegovini, posegnuti za sankcijama, bile one kroz uslovljavanje dodjele finansijskih sredstava, prije svega vlastima entiteta RS, ili kroz čak još čvršći vid sankcija.
Evropski parlament je već donio svoj propis koji omogućava sankcioniranje pojedinaca čija je politika izvan evropskih normi i vrijednosti, prenose mediji.