Eliot Engel: Da li je kraj Daytonu u Bosni i Hercegovini?

Na sjednici Komiteta za vanjske poslove Zastupničkog doma SAD-a, koja je održana danas ključna tema je bila situacija na Zapadnom Balkanu.

Među panelistima su bili profesori, poznavaoci prilika na Balkanu, te bivša američka državna sekretarka Madeleine Albright. Pozvali su na administraciju novoizabranog predsjednika Joa Bidena da se hitno i aktivno uključi u stvaranje prilika za napredak zemalja Balkana. Kao ključna pitanja naveli su neophodnost mijenjanja Ustava Bosne i Hercegovine, kao i dijalog između Beograda i Prištine.

Odluka o kolektivnom Predsjedništvu, koja je donesena prije 25 godina potpisivanjem Daytona je okončala rat. Međutim danas ovaj sistem više ne funkcioniše zbog Republike Srpske koja blokira svaki napredak države. Predsjedavajući Komiteta za vanjsku politiku, Eliot Engel, je rekao da ova situacija mora prestati.

“Bidenova administracija mora se zapitati da li je kraj Daytonu u BiH, šta je sljedeće i kako ćemo do toga doći?”, poručuje Engel.

“SAD i saveznici su učinili dobro što su se i vojno angažovali u datom trenutku da zaustave dešavanja na Kosovu i u Bosni. Danas Balkan jeste miran i stabilan, zemlje se nisu raspale. Rade na tome da uđu u EU. No, moramo im pomoći”, navodi bivša državna sekretarka, Albright.

“Bidenova administracija mora razviti novu regionalnu strategiju. A ne individualni pristup zemljama. Prvo je uska saradnja sa EU. SAD i saveznici trebaju se okrenuti regionalnom pristupu, te treba osnažiti ekonomske veze zemalja sa EU. U BiH je Dayton zaustavio rat, ali lideri žele zadržati vlast makar time zadržavali i državu. SAD moraju pomoći državama da krenu naprijed”, smatra Albright.

Daniel Serwer, profesor na Johns Hopkins, napomenuo je kako Dejtonski sporazum više ne odgovara ni građanima, a ni međunarodnoj zajednici, te je pozvao SAD da kažnjava sve one koji zagovaraju nezavisnost Republike Srpske.

“Sve će biti lakše ako u procesu Srbija bude sarađivala. Trump je prešućivao to da Vučić koristi i medije kako bi širio mržnju i prema Kosovu i prema dijelovima Bosne. Srbija se mora odreći zaostavština autoratije i ratovanja”, zaključuje Serwer.

Janusz Bugajski, američki politički analitičar, situaciju na Zapadnom Balkanu gleda iz ugla izazova u vidu dijaloga Kosova i Srbije, te situacije u Bosni i Hercegovini.

“Dejtonske etnopolitike blokirale su napredak zemlje. Nova Bidenova administracija treba biti usmjerene na reforme Ustava, Izbornog zakona, jačanja demokratije, kako bi se došlo do centralizovanije vlasti”, navodeo je Bugajski.

“Indivudualna prava građana BiH moraju doći do izražaja. Stalne prijetnje integritetu štete svemu i ohrabruju radikalizam. Rusija i Kina vide ovu regiju kao slabu tačku Evrope i strateški su im cilj da šire utjecaj – Kremlj iskorištava slabosti ove regije za svoju korist”, kaže Bugajski.

Kongresmeni su paneliste upravo najčešće i pitali za utjecaj Rusije i Kine na Zapadnom Balkanu, ali i Turske. Dok su panelisti, među ostalim zaključili, da iako će predsjednik Biden i administracija imati bitnijih problema, ukoliko ne iskoriste priliku sada i posvete se zemljama Zapadnog Balkana, sutra će već biti kasno.