Mostarci i Mostarke danas biraju lokalni parlament, prvi put nakon 12 godina.
Taj lokalni parlament, tačnije Gradsko vijeće Mostara birat će iz svog sastava budućeg gradonačelnika ili gradonačelnicu.
Aktuelni gradonačelnik Mostara je Ljubo Bešlić, koji je sticajem okolnosti i neodržavanjem izbora u jednom od najdužih mandata na svim pozicijama u BiH. Inače, on je prvi gradonačelnik izabran nakon proglašenja Statuta grada Mostara i ukidanja šest gradskih općina.
Od 1996. godine postojale su funkcije gradonačelnika i dogradonačelnika a obavljali su ih: Ivan Prskalo i Safet Oručević, a nakon njih Neven Tomić i Hamdija Jahić te Ljubo Bešlić i Hamdija Jahić.
Prvi gradonačelnik Grada Mostara izabran na demokratskim izborima je Milivoj Gagro, kandidat Hrvatske demokratske zajednice, koji je obnašao funkciju gradonačelnika od 14. Novembra 1990. godine do početka rata 1992. godine.
Gradonačelničku poziciju, kroz različite forme, u Mostaru je do 1990. godine obavljalo 29 funkcionera.
Godine 1871. funkciju gradonačelnika obavljala je svojevrsna skupština koju su činili predsjednik Ismail, te članovi Muhamed, Hamed, Huršid, Javer, Jure, Ivan i Lazar.
Od 6. augusta 1878. do maja 1890. godine Muhamed-beg Alajbegović je bio gradonačelnik, a njegov zamjenik Blaško Zelenika.
Od januara 1890. do 6. januara 1897. godine Mostar je vodio Ibrahim-beg Kapetanović.
Ahmet-beg Hadžiomerović bio je na čelu Mostara od juna 1897. do decembra 1907. godine.
Od 1909. do 2. novembra 1918. godine prvi čovjek grada na Neretvi bio je Mustafa “Mujaga” Komadina.
Smail-aga Ćemalović vodio je Mostar 10 godina, od 1919. do 1929. godine.
Ćemalovića je naslijedio Ibrahim Fejić koji je gradonačelničku poziciju obavljao od 1929. do 1934. godine. U Fejićevo vrijeme postojali su podgradonačelnici a tu funkciju obavljali su Ljubo Krulj i dr. Vlatko Tambić.
Doktor Muhamed Ridžanović bio je gradonačelnik Mostara u 1935. godini.
Ridžanovića je naslijedio Husaga Ćišić, koji je Mostar kao gradonačelnik vodio od 1935. do 1940. godine, a naslijedio ga je Husein Metiljević koji na toj poziciji ostaje do aprila 1941. godine.
Muhamed Butum upravljao je Mostarom od 1941. do 1942. godine, a njega je naslijedio Salih Efica “Crni”, koji Mostarom vlada od 1942. do 1945. godine.
Od 1945. do 1946. godine gradonačelnik Mostara bio je Salko Fejić, kojeg je naslijedio Vinko Štantinger i koji je vladao od 1946. do 1947. godine.
Manojlo Ćabak vladao je od 1947. do 1949. godine, a upravljanje Mostarom od njega je preuzeo Mustafa Sefo i zadržao se na toj poziciji do 1958. Godine.
Od augusta 1958. do oktobra 1961. na čelu Mostara bio je Vaso Gačić, kojeg nasljeđuje Dušan Vukojević i vlada u naredne dvije godine.
Muhamed Mirica vlada između novembra 1963. i maja 1967.
Mostarom je tačno dvije godine, od maja 1967. do maja 1969. vladao Avdo Zvonić.
Radmilo “Braca” Andrić vladao je pet godina, od 1969. do 1974, a naslijedio ga je Izet Brković, koji je vladao do 1976. godine.
Dževad Derviškadić bio je na čelu Mostara od 1976. do 1982, a godinu poslije njega vladao je Vlado Smoljan.
Nikola Gašić Mostarom upravlja od 1983. do 1985. godine, a nasljeđuje ga Damjan Rotim, koji vođenje Mostara predaje Nijazu Topuzoviću “Tozi” i koji će tu ostati do 1988. godine.
Jovo Popara posljednji je gradonačelnik Mostara koji se nije birao na demokratsim izborima. Vladao je od 1988. do 14. novembra 1990. godine i prvih višestranačkih izbora.
Ono što je iz svega primjetno da su neki Mostarom upravljali i manje od godinu dana, dok je bilo onih koji su se na čelu ponosa Hercegovine zadržali i više od decenije.
Također, grad na Neretvi do sada su vodili muškarci.
Mostar će danas na Lokalnim izborima dobiti svoje vijećnike koji će izabrati novog gradonačelnika ili možda prvi put gradonačelnicu.
Ko god da bude, trebati će mu puno znanja, snage, volje i spremnosti da Mostar vrati među metropole kojima umjesto podjela i sukoba vladaju blagostanje i zajedništvo.