Naučnici u krvi otkrili pokazatelja teškog oboljenja od koronavirusa

I malo više nakon godinu dana od prvog zabilježenog slučaja koronavirusa nejasno je zašto covid-19 kod mnogih zaraženih protiče sa blagim simptomima ili bez simptoma, a drugima ugrožava život.

Kod teškog oblika bolesti često se radi o pogrešnoj reakciji tijela na upalu koja zahvata pluća, a ponekad su pogođeni i srce ili bubrezi.

Često dolazi do oštećenja malih krvnih sudova i do pojačanog zgrušavanja krvi, zbog čega u plućima mogu da se stvore krvni ugrušci – trombovi. To je često neposredan uzrok smrti kod teškog toka covida-19.

Tim naučnika sa više njemačkih univerziteta i instituta iz pokrajine Schleswig-Holstein, kao i njihove kolege iz Holandije, u krvi pacijenata oboljelih od covida-19 otkrili su pokazatelj koji bi mogao rano da ukaže na mogući težak tok bolesti, a to su “nezrele ćelije” trombocita, koje imaju ključnu ulogu u zgrušavanju krvi.

Ti takozvani megakariociti nalaze se u koštanoj srži gdje dozrijevaju u gotove krvne ćelije. Ali, one mogu da se nađu i u krvi u slučaju trovanja krvi, navodi šef studije Florian Tran s Instituta za kliničku molekularnu biologiju Univerziteta u Kielu.

Poznate su nam takve pojave nezrelih ćelija u krvi teško oboljelih pacijenata, recimo kod bakterijske sepse (trovanja krvi)“, kazao je Tran.

To bi moglo da znači da opasne probleme sa zgrušavanjem krvi izazivaju te nezrele ćelije.

Osim toga, naučnici su u uzorcima krvi otkrili veoma mnogo nezrelih crvenih krvnih zrnaca (eritrocita), koja također obično sazrijevaju u koštanoj srži. Crvena krvna zrnca su odgovorna za prijenos kisika u tijelu, a kada njih ima mnogo, to je poznata reakcija kod teškog oboljenja pluća.

“Zajedno sa drugim podacima, kao što su kliničke laboratorijske vrijednosti i mjerenje količine materija koje ukazuju na upalu, mogli smo da formiramo sliku, neku vrstu ‘otiska prsta’ ili ‘potpis’, promijenjenog načina funkcionisanja tih ćelija i da to neko vrijeme pratimo”, kaže dr Neha Mishra, glavna autorica studije.

Molekularnom analizom krvi mogao bi dakle da rano bude prepoznat mogući težak tok bolesti i, u skladu s tim, da se na vrijeme preduzmu mjere za intenzivno liječenje.

U istraživanju je sarađivao međunarodni tim naučnika. Nova saznanja su u stručnom časopisu “Imunitet” (Immunity) objavili naučnici sa Univerziteta Christian-Albrecht u Kielu (CAU), zajedno s kolegama s drugih univerziteta i instituta.