U stalnoj trci za životnim prostorom sa kojom se suočavaju sve savremene metropole, jedini pravi gubitnik je javno zelenilo i zeleni prostori uopšte.
Glavni grad Republike Sjeverne Makedonije, Skoplje, zbog svog položaja i decenijski donošenih pogrešnih urbanih politika, posljednjih godina, ne tako ponosno, visoko je na evropskim i svjetskim listama zagađenja.
Potreba stanovnika ovog pola-milionskog grada za više zelenila i kisika je očigledna, a mogućnosti za promjene su ograničene, jer je središnje gradsko područje već vrlo gusto izgrađeno, prenosi BUKA.
Tu se rodila ideja za podizanje javnih zelenih krovova, kojoj je Grad Skoplje već duže vrijeme posvećen. Nakon uspjeha prvog krova iznad Gradskog tržnog centra, gradonačelnik Šilegov se obavezao da će svojim stanovnicima obezbijediti još dva zelena krova površine oko 5.000 kvadratnih metara, koji su najavljeni prošlog mjeseca.
Nakon završetka ova dva zelena projekta, Skoplje će imati 6000 m2 javnih zelenih krovova, što je veličina preko 20 teniskih terena.
Ovi projekti nisu autentično skopski, ali svakako ih treba pozdraviti i dobro su poznati u regionu; poput zelenog vrta iznad grčkog Ministarstva finansija ili “zelenog” stadiona u Sloveniji. Ono što je novo u slučaju Skoplja nije samo inicijativa za implementaciju zelenih projekata na institucionalnom nivou, već i njihovo osmišljanje te njihova realizacija.
Zeleni krov koji je najavljen ove sedmice, nalazit će se iznad tržnog centra Mavrovka, na samom ulazu u staru skopsku čaršiju. Ovo je mjesto bogate istorije i važno je za stanovnike Skoplja, te je izraz jedinstvenosti i multikulturalizma grada. Novi zeleni vrt pružit će posjetiteljima priliku da još više uživaju u ovom dijelu grada.
Ranije je Šilegov najavio zeleni krov iznad Doma graditelja, zgrade izgrađene u 1954. godini, okupljališta graditelja u Skoplju i danas jednog od domova kulture u glavnom gradu sa kultnom gradskom istorijom.
Jedna od rijetkih zgrada koja je izdržala skopski zemljotres 1963. godine i sa novim zelenilom biće ponovo uključena u društveni život Skoplja.
Inače, Skoplje je svoj prvi javni zeleni krov dobilo 2019. godine, koji od tada ima preko 100.000 posjeta. GTC je centralno mjesto post-potresnog Skoplja, ne samo zbog specifičnosti gradnje arhitekte Živka Popovskog i koncepta otvorenog tržnog centra, već je i simbol otpora protiv neo-baroka i staro-novog izgleda strogog gradskog središta, koji je nametnut projektom Skoplje 2014.
Na tim će se krovovima saditi različito drveće i grmlje, što će zajedno sa vodenim površinama značajno uticati na smanjenje efekata tzv. urbanih ostrva topline. Takvi krovovi smanjuju temperaturu samog krova u odnosu na konvencionalne i mogu smanjiti potrošnju energije tog objekta.
Inventivnost je uvijek prisutna u stvaranju energetski efikasnih aktivnosti, a kombinacija korisnog s lijepim i potrebnim, odnosno održivim zelenim otvorenim prostorom, upravo je ono što ove projekte čini izuzetnim.
Ako je cilj djelovati lokalno i razmišljati globalno, glavna korist ovih krovova je uspjeti u tome da građani Skoplja i regiona misle “zelenije”, a regionalne vlasti da prate primjer grada Skoplja.
