Foto/ Japan zabilježio svoje najranije cvjetanje trešnje u zadnjih 1.200 godina

Sjetite se Japana na proljeće i slika koja vam padne na pamet vjerovatno je čuveni cvijet trešnje u zemlji, poznatiji kao “Sakura” – bijelo i ružičasto cvijeće.

Cvijeće koje doživljava “vrhunac cvjetanja” koji traje samo nekoliko dana, u Japanu se poštuje više od hiljadu godina. Mnoštvo ljudi proslavlja zabave, hrleći na najpopularnije lokacije kako bi fotografirali i imali piknike ispod grana, prenosi CNN.

Ove godine sezona cvjetanja trešnje došla je i prošla u tren oka, u jednom od najranijih cvjetova zabilježenih – a naučnici upozoravaju da je to simptom veće klimatske krize koja prijeti ekosustavima svuda.

Yasuyuki Aono, istraživač sa Univerziteta u prefekturi Osaka, prikupio je zapise iz Kjota do 812. godine nove ere iz istorijskih dokumenata i dnevnika.

U središnjem gradu Kyoto, procvat trešnje dosegao je vrhunac 26. marta, najranije u više od 1.200 godina“, rekao je Aono.

Foto: Facebook
Foto: Facebook

Ljudi dolaze u gradske parkove u Tokiju kako bi pogledali procvjetale cvjetove trešnje 21. marta, a u glavnom gradu Tokiju cvjetovi trešnje dostigli su svoj puni procvat 22. marta, što je drugi najraniji datum zabilježen.

Kako se globalne temperature zagrijavaju, posljednji proljetni mrazovi javljaju se ranije, a cvjetanje se događa prije“, rekao je dr. Lewis Ziska sa nauka o zdravlju okoliša na univerzitetima Columbia.

Cvjetovi trešnje u Kyotu u Japanu cvjetaju desetak dana prije nego prije 100 godina, pokazalo je istraživanje u International Journal of Biometeorology.

Ranije cvjetanje poklapa se s porastom temperatura, što ukazuje na to da klimatske promjene utječu na dužinu sezona rasta. Sive tačke predstavljaju datum vrhunca cvjetanja od 900. do 2015. godine. Crvena linija prikazuje desetogodišnji pokretni prosjek.

Foto: Facebook
Foto: Facebook

“Zima je bila vrlo hladna, ali proljeće je došlo brzo i neobično toplo, pa su ‘pupoljci nakon dovoljno odmora potpuno budni’.

Njihov rani procvat, međutim, samo je vrh ledenog brijega svjetskog fenomena koji bi mogao destabilizirati prirodne sisteme i ekonomije zemalja”, rekao je Amos Tai, docent za nauku o zemlji na Kineskom univerzitetu u Hong Kongu.