Na Institutu za virusologiju, vakcine i serume u Beogradu juče je napunjena prva doza ruske vakcine protiv Covid-19 Sputnjik V, čime je Srbija postala prva država južne Evrope u kojoj bi se cjepivo moglo uskoro i proizvoditi.
Za sada, riječ je o punjenju i pakovanju koje su prethodno aminovali ruski stručnjaci nakon kontrole u Torlaku najavljujući istovremeno i prenos tehnoloških procesa za proizvodnju.
Najbolji standardi
Prema jučerašnjem saopštenju Ruskog fonda za direktna ulaganja (RDIF), “proizvodnja u Srbiji zadovoljava najbolje standarde u proizvodnji vakcina koje bi se kasnije mogle izvesti u druge zemlje regiona”.
Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, obilazeći juče Torlak će kazati da će između petog i desetog juna iz Instituta za virusologiju i serume Torlak izaći prve doze ruske vakcine Sputnjik V, a da bi krajem godine mogla krenuti proizvodnja.
“Vidjećemo da li ćemo do kraja godine proizvoditi Sinopharm ili Sputnjik, a nadam se da ćemo do marta proizvoditi obje, kazao je Vučić, navodeći da bi ukupna proizvodnja u početku bila 20 miliona, a kasnije i 30 miliona doza godišnje “kako bi se pokrile i potrebe regiona”.
A prve komšije za sada nemaju potrebu za ruskom vakcinom spakovanom u Srbiji. Naime, upitan juče da li će Sjeverna Makedonija biti među prvim zemljama koja će naručiti Sputnjik V vakcine proizvedene u srbijanskoj farmaceutskoj fabrici, ministar zdravlja Sjeverne Makedonije Venko Filipče kaže da njegovoj zemlji za sada ne trebaju nove narudžbe jer ima ugovoren dovoljan broj vakcina. Međutim, on insistira na sastanku koji je održao sa direktoricom Torlaka Verom Stojiljković nazivajući ga vrlo dobrim.
“Rekla mi je da će, pored toga što će prioritet biti njihova zemlja i njihovi građani, prioritet biti i susedne zemlje. Smatram da je to stvarno dobra politika, rekao je komšijski ministar zdravlja, očito govoreći o politici distribucije vakcina iz Beograda najpre prema regionu, a eventualno kasnije ka ostalim zemljama Evrope”.
Vezano za Vučićeve najave o proizvodnji kineske vakcine Sinopharm, valja reći da su za sada u pitanju samo najave. Bar javno. Naime, on je ranije rekao da će za proizvodnju Sinopharma biti izgrađeni novi pogoni, ali kada tačno, kojim novcem i u kom roku, on ne govori, što je uobičajen manir u Srbiji, gde građani vrlo često ostaju uskraćeni za informacije kako se troši njihov novac.
Ideju o proizvodnji kineskog cepiva predsjednik dobija prilikom nedavne posjete Ujedinjenim Arapskim Emiratima. I kao i obično, od tada do juče, promijenio je nekoliko ploča iliti rokova. Juče, kako smo čuli, govori da se nada da ćemo u martu iduće godine proizvoditi obje vakcine, da bi prije samo mjesec u UAE kazao da je “napravljen veliki dogovor o izgradnji fabrike Sinopharmovih vakcina u Srbiji, zajedno sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Kinom, gdje bi proizvodnja trebalo da počne od 15. oktobra”.
14 miliona doza iz Kine
Do tada Srbija se bori s antivakcinaškim lobijima i u velikoj meri zastojem u vakcinaciji mada su u ovom trenutku imunizovana tri miliona ljudi. Od toga je prvu dozu primilo 1,8 miliona, a obje 1,2 miliona ljudi, što znači da nije nerealno da bi do sredine juna u zemlji moglo biti oko tri miliona “pelcovanih”. To je inače cilj koji su zacrtali epidemiolozi govoreći o sticanju kolektivnog imuniteta.
Najviše vakcina Srbija je nabavila iz Kine, za sada, s tim što je poručeno oko 14 miliona doza koje će stići tokom godine.
Nakon što je imunizaciju otpočela uz obaveznu prijavu kojom su se građani i opredjeljivali za jednu od četiri dostupne vakcine, Srbija je u posljednje dvije nedjelje uvela punktove u svakom domu zdravlja gdje građani mogu da dođu po svoje cjepivo bez ikakve najave. Istina, ne mogu u tom slučaju ni da biraju vakcinu, već dobijaju onu koja je na raspolaganju.