Slijepcu je djelomično obnovljen vid pomoću optogenetske terapije i inženjerskih naočala, što je prvi uspješan slučaj takve terapije kod ljudi.
Istraživači su liječili 58-godišnjaka koji je 40 godina bolovao od retinitisa pigmentoza, neurodegenerativne bolesti oka kod koje gubitak fotoreceptora može dovesti do potpune sljepoće.
Retinitis pigmentosa mijenja način na koji mrežnica reagira na svjetlost, čineći je teško vidljivom, a ljudi s tim stanjem vremenom polako gube vid, navodi Američka oftalmološka akademija.
Naučnici su koristili oblik genske terapije za reprogramiranje ćelija u mrežnici oka, ubrizgavanjem virusnog vektora i čineći ga osjetljivim na svjetlost.
“U optogenetskoj terapiji… mi stvaramo umjetni fotosenzibilni sloj na ovoj slijepoj mrežnici“, objasnio je istraživač Botond Roska, profesor na naučnom fakultetu Univerziteta u Baselu, na brifingu za novinare.
Mjesecima nakon injekcije, istraživači su pacijenta opremili konstruiranim naočalama koje su otkrivale promjene u intenzitetu svjetlosti i projicirale odgovarajuće svjetlosne impulse na mrežnicu oka kako bi aktivirale tretirane stanice.
Iako pacijent nije mogao prepoznati lica ili čitati nakon tretmana, mogao je percipirati, locirati, brojati i dodirivati predmete samo tretiranim okom dok je nosio naočale, rekli su istraživači u studiji objavljenoj u ponedjeljak u časopisu Nature Medicine.
Prije tretmana pacijent nije mogao ništa vidjeti pomoću naočala. Ali nekoliko mjeseci nakon injekcije, muškarac je mogao vidjeti bijele pruge na pješačkom prelazu, otkriti predmete, uključujući tanjir, šoljicu ili telefon, te prepoznati namještaj u sobi ili vrata u hodniku kada je koristio naočale.
“U početku pacijent nije mogao vidjeti ništa sa sistemom, očito je ovo moralo biti prilično frustrirajuće. A onda je spontano počeo biti vrlo uzbuđen, javljajući da je mogao vidjeti bijele pruge preko puta“, kazao je José-Alain Sahel, profesor oftalmologije na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Pittsburghu i Vision Institute u Parizu.
Znanstvenici su također provjerili da vizuelno ponašanje odgovara moždanoj aktivnosti čovjeka. Čovjek je bio prvi pacijent u prvoj kohorti studije koji je uspio biti pravilno obučen prije nego što je pandemija koronavirusa omela istraživanje, piše CNN.