Prema novoj studiji, ne postoji “siguran” nivo ispijanja, uz povećanu konzumaciju alkohola povezan sa lošim zdravljem mozga.
U opservacionoj studiji, koja još nije recenzirana, istraživači sa Univerziteta u Oxfordu proučavali su vezu između samoprijavljenog unosa alkohola oko 25.000 ljudi u Velikoj Britaniji i pregleda mozga.
Istraživači su primijetili da je pijenje utjecalo na sivu tvar u mozgu, regije u mozgu koje čine “važne dijelove u kojima se obrađuju informacije“, prema vodećoj autorici Anji Topiwala, višoj kliničkoj istraživačici s Oxforda.
“Što je više ljudi pilo, to je manja količina sive tvari“, kazala je Topiwala za CNN.
Dodala je da se volumen mozga smanjuje s godinama, a ozbiljnije s demencijom, te da manji volumen mozga također predviđa lošije performanse na testiranju memorije.
“Iako je alkohol tome samo malo pridonio (0,8%), to je bio veći doprinos od ostalih ‘prilagodljivih’ čimbenika rizika“, rekla je, objašnjavajući da su promjenjivi faktori rizika oni oko kojih možete učiniti nešto, za razliku od starenja.
Tim je takođe istražio jesu li određeni oblici pijenja, vrste pića i druga zdravstvena stanja utjecali na utjecaj alkohola na zdravlje mozga.
Otkrili su da ne postoji “siguran” nivo pijenja, što znači da je konzumacija bilo koje količine alkohola gora od nepijenja. Takođe nisu pronašli dokaze da je vrsta pića, poput vina, alkoholnih pića ili piva, utjecala na štetu nanesenu mozgu.
Visok krvni pritisak, pretilost ili pijanstvo
Međutim, određene karakteristike, poput visokog krvnog pritiska, pretilosti ili pijanstva, mogle bi ljude dovesti u veći rizik, dodali su istraživači.
“Toliko ljudi pije umjereno i misli da je ovo ili bezopasno ili čak zaštitno“, rekla je Topiwala za CNN i dodala: “Kako još nismo pronašli ‘lijek’ za neurodegenerativne bolesti poput demencije, znanje o faktorima koji mogu spriječiti oštećenje mozga važno je za javno zdravlje“.
Nema sigurnog ograničenja
Rizici od alkohola odavno su poznati: Prethodne studije otkrile su da ne postoji količina likera, vina ili piva koja je sigurna za vaše cjelokupno zdravlje.
Alkohol je bio vodeći faktor rizika za bolesti i prevremenu smrt kod muškaraca i žena u dobi između 15 i 49 godina širom svijeta 2016. godine, čineći gotovo jednu od deset smrtnih slučajeva, prema studiji objavljenoj u časopisu The Lancet 2018. godine.
“Iako još ne možemo sa sigurnošću reći postoji li trenutno” siguran nivo alkohola “u pogledu zdravlja mozga, već desetljećima je poznato da obilno pijenje šteti zdravlju mozga“, Sadie Boniface, voditeljica istraživanja u iz britanskog Instituta za studije alkohola, kazala je za CNN.
“Također ne bismo smjeli zaboraviti da alkohol utječe na sve dijelove tijela i postoje višestruki zdravstveni rizici”, rekao je Boniface, koji nije bio povezan sa studijom Univerziteta u Oxfordu.
Tony Rao, gostujući klinički saradnik iz psihijatrije za starost na King’s Collegeu u Londonu, rekao je za CNN da je, s obzirom na veliku veličinu uzorka, malo vjerojatno da su nalazi studije mogli nastati slučajno.
Rao je rekao da studija ponavlja prethodna istraživanja koja su pokazala da ne postoji sigurno ograničenje nivoa konzumiranja alkohola zbog njegove uloge u oštećenju strukture i funkcije ljudskog mozga.
“Prethodno istraživanje otkrilo je da se suptilne promjene koje pokazuju oštećenje mozga mogu predstaviti na načine koji se ne mogu odmah uočiti na rutinskom testiranju intelektualne funkcije i mogu nekontrolirano napredovati dok se ne pojave uočljivije promjene u pamćenju“, rekao je.
Kako je naveo, postoje dokazi da konzumacija alkohola igra veću ulogu u oštećenju mozga nego što se ranije mislilo. (Oxfordova studija) otkrila je da je ta uloga veća od mnogih drugih rizika koji se mogu prilagoditi faktori, kao što je pušenje.
“Interakcija s visokim krvnim pritiskom i gojaznošću na povećanju štete koju alkohol nanosi mozgu naglašava širu ulogu prehrane i načina života u održavanju zdravlja mozga“, dodao je.