Alma Mustafić, istraživačica i predavačica na fakultetu u Utrechtu, preživjela je genocid u Srebrenici, ali njen otac i mnogobrojna rodbina nisu.
O današnjoj drugostepenoj presudi Ratku Mladiću, govorila je u Novom danu na N1.
“Što se Mladićeve konačne presude tiče mogu biti vrlo kratka. Očekujem da će prvostepena presuda biti potvrđena, tj. doživotni zatvor zbog počinjenja genocida. Međutim, istinski se nadam da će biti osuđen za genocid širom Bosne i Hercegovine, a ne samo na području Srebrenice kao što je bio slučaj u prvostepenoj presudi“, kazala je Mustafić.
Ona je navela da se mlade generacije odgajaju sa ideologijom koja je dovela do genocida.
“Smatraju da je to sasvim normalna stvar. Ubijeđeni su da je Tribunal antisrpski i da je gotovo cijeli svijet protiv Srba i da su oni zapravo prave žrtve. Neznanje je najveći neprijatelj, ali nisu djeca kriva“, navela je naša sagovornica.
‘Mladić je ratni zločinac, a ne heroj’
“Moramo se boriti da mladima pružimo što bolju edukaciju šta su zapravo sudski potvrđene činjenice, da je Mladić ratni zločinac, a ne heroj koji je osuđen za genoci, najveći zločin protiv čovječnosti“.
Porčila je da je je veoma bitno da Mladić danas bude drugotepeno osuđen.
“Mi iz Srebrenice smo nekako osuđeni na doživotnu robiju. Srebrenica je sa nama 24 sata dnevno, da li mi to htjeli ili ne. Naše ubijene članove porodice, prijatelje, nikada nećemo dobiti nazad. To važi za sve Bosance i Hercegovce. Jako je bitno da Mladić i slični njemu budu osuđeni, da uđu u historiju, udžbenike, ne samo kao optuženi nego kao osuđeni za taj ratni zločin. To nam neće vratiti naše ubijene, ali će nam na neki naćin olakšati život. Bitno je da ne stanemo na ovome, da i drugi ratni zločinci izađu pred lice pravde, da se otkriju sve masovne grobnice“, dodala je za N1.
Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove danas izriče pravosnažnu presudu ratnom komandantu Glavnog štaba Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću.
Prvostepenom presudom od 22. novembra 2017. godine Ratko Mladić je osuđen na doživotnu kaznu zatvora po deset od ukupno jedanaest tačaka optužnice i to zbog genocida (po jednoj tački), zločina protiv čovječnosti (po pet tačaka) i za ratne zločine (po četiri tačke), ali ne i za genocid u šest bh. općina tokom 1992. godine – Prijedoru, Sanskom Mostu, Ključu, Kotor Varoši, Foči i Vlasenici.
Konkretno, oglašen je krivim i osuđen za genocid u Srebrenici u julu 1995. godine, najteži zločin počinjen na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata, kao i za progone Bošnjaka i Hrvata, teroriziranje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.