Nakon nemilog događaja koji se dogodio u subotu ( 19. juni), tačnije biciklista koji je pokušavao izbjeći dijete na Vilsonovom šetalištu, koje je izletjelo pred njega, nakon čega je mladić završio u bolnici, kontaktirali smo inžinjera, saradnika za razvoj biciklističke infrastrukture u UG Giro di Sarajevo, Damira Margetu.
Pitali smo ga čija je isključiva odgovornost u ovakvoj situaciji, bicikliste ili pješaka, u ovom slučaju djeteta čiji je staratelj bio u neposrednoj blizini.
U razgovoru za Sarajevsku seharu, Damir nam je rekao da je teško utvrditi isključivu odgovornosti u ovom slučaju, jer saobraćajna nesreća koja se dogodila u subotu je specifična zbog više razloga.
Foto/ Biciklista povrijeđen na Vilsonovom šetalištu zbog izbjegavanja djeteta
“Prije svega, očevici su rekli da je biciklista svojom vještinom izbjegao šetogodinšnje dijete. Djeca ove dobi su posebno osjetljivi učesnici u saobraćaju jer se kreću nepredvidivo i nemaju bilo kakav osjećaj opasnosti niti svijest o saobraćajnim pravilima. Stoga, iako povrijeđen, biciklista je i zakonski i moralno bio obavezan izbjeći malog pješaka, te mu želimo brz oporavak. Sa druge strane, osim biciklista koji bi u ovakvoj vrsti mješovitog saobraćaja sa pješacima, trebali biti posebno oprezni i prilagoditi svoju brzinu uslovima i gustini pješačko-biciklističkog toka u Vilsonovom, a roditelji poželjno, prema potrebi, mogu posvetiti dovoljno pažnje sigurnosti svoje djece“, kazao je Damir.
Saobraćajni znak “legalizovao” haotično kretanje u Vilsonovom šetalištu
Damir nam je rekao da se odgovor na naše pitanje nalazi u saobraćajnom znaku pješačko-biciklističke staze kojim su projektanti obesmislili zakonsko dejstvo “plave biciklističke trake” nakon sedamnaest sati popodne.
“Iz pravca Vrbanja mosta ka Mostu u Hamdije Čemerlića, kod kojeg se i desila sporna saobraćajna nezgoda, je postavljen saobraćajni znak II-49 ‘staza za pješake i bicikliste’, koji je i praktično i zakonski različit od znaka II-50 ‘razdvojena staza za pješake i bicikliste’, koji bi bio i primjereniji i pridodao određenu logičku podjelu saobraćajne površine Vilsonovog u kombinaciji sa širokom plavom biciklističkom stazom. U tom slučaju bi mogli i zakonski debatovati da biciklisti idu plavom stazom, a pješaci drugim dijelom kolnika. Međutim, ovaj znak je uveo jedan potpuno različit i saobraćajni režim, te ‘legalizovao’ i dodatno doprinjeo haotičnom kretanju u Vilsonovom i sve češćim nesuglasicama između pješaka i biciklista“, kazao je Damir.
Također, Damira smo pitali koja je dozvoljena brzina i koliko brzo bi ovisno o situacijama na putu trebali biciklisti i korisnici električnih trotineta trebali da voze?
“Maksimalna brzina kretanja biciklista i mopeda koji se kreću biciklističkom stazom ili trakom je 25 km/h i definisana je članom 46., stav 7. Zakona o osnovama bezbijednosti saobraćaja BiH. Ovo je upravo i razlog postojanja elektroničkog ograničenja asistencije kod bicikla za pomoćnim elektromotorom. Iako još nisu obuhvaćeni Zakonom, a prema našim saznanjima će uskoro biti, elektromopedi imaju isto ograničenje, i to je, sa smislenim razlogom, njihova maksimalna brzina kretanja u takozvanom ‘Sport’ modu kretanja. Čipovani elektromopedi i elektromopedi kojim se upravalja u stojećem položaju, a mogu doseći brzinu veću od navedene, će vjerovatno podlijegati prekršaju prema takvom, novom, zakonu”, kazao je Damir.
Šta je sigurna vožnja?
“Ona koja je prilagođena sigurnosti pješaka jer se, prema postavljenom znaku, radi o pješačko-biciklističkoj stazi, koja zbog rekreativne namjene i gustog pješačkog toka, od biciklista zahtjeva poseban oprez i prilagođenu brzinu“, kazao je Damir.
Margeta je za Sarajevsku seharu detaljnije objasnio kako se pravilno koristi biciklistička staza, te da li je pravilno izgrađena, i da li se možda može nešto više uraditi na sigurnosti i vozača i pješaka.
“Zakon je namjenu pješačkih i biciklističkih površina jasno definisao i, sa izuzetkom malobrojnih pješaka koji se nekada mogu naći na biciklističkoj stazi, mogu reći da situacija po tom pitanju postaje sve bolja i bolja. Međutim, moram naglasiti da bi slijepa primjena svih odredbi ZOBS-a bila kontraproduktivna za odvijanje biciklističkog saobraćaja u Sarajevu. Naveo bih konktretan primjer. Iako često možemo čuti pretjerano negodovanje pojedinih biciklista o pješacima koji se kreću biciklističkom stazom koja je u većini slučajeva izgrađena na šikokim šetnicama uz glavnu gradsku arteriju, podsjetio bih bicikliste da pješaci tolerišu već godinama ‘gostovanje’ biciklista na trotoarima, gdje biciklisti umjesto kretanja kolnikom sa automobilima kako je to Zakonom o bezbijednosti saobraćaja i predviđeno, radije biraju sigurniju vožnju trotoarom“, navodi Damir.
Osvrnuo se na neprimjereno ponašanje pojedinih biciklista koji nasrtljivo koriste zvono bicikla kako bi upozorili pješake da se sklone sa trotoara.
“Ova praksa nekulturne manjine je relativno česta i šteti reputaciji svih biciklista. Takođe bih naveo još jedan negativan primjer, a to je primjena vrlo jakih bljeskajućih svjetala na biciklima tokom vožnje u sumrak ili uveče, recimo na Vilsonovom šetalištu. Takvom rasvjetom se pješaci i biciklisti iz suprotnog smjera neugodno, nekulturno i nepotrebno zasljepljuju tokom opuštene šetnje”, kazao je Damir za Sarajevsku seharu.
Navodi da će iz Gira u budućem periodu sve više pažnje posvećivati edukaciji biciklista i isticanju pozitivnih prijera saobraćajnog bontona, jer kako je kazao svjesni su da bi se u određenom trenutku svi sarajevski biciklisti neopravdano mogli “staviti u isti koš” sa neodgovorom manjinom.
“Još jedna vrlo neodgovona pojava koju smo primjetili, i koja je većinom svojstvena dostavljačima na biciklu, je da dostavljači-biciklisti ovih kompanija, imaju ružnu i opasnu naviku gledanja u mobitel tokom vršenja dostava na biciklu, kako bi se orjentisali o statusu primaoca i navigirali do tačne adrese“, kazao je Damir.
Starosna dob za upravljanje biciklom
Često je nedoumica, te mnogi ne znaju koja je dobna granica za samostalno korištenje biciklističe staze, ali i javnog puta.
“Djeca starija od dvanaest godina mogu samostalno upravljati biciklom na javnom putu”, kazao je Damir.
Također, apeluju na dostavljačke servise da upozore svoje radnike na biciklu koji ovakvim ponašanjem ugrožavaju sigurnost saobraćaja, ali i štete reputaciji svojih poslodavaca.
Pitali smo Damira ima li naznaka o nekom novom zakonu ili nadogradnji starog kako bi se biciklistički i svi drugi slični saobraćaji mogli malo bolje regulisati.
“Shodno inicijativama i projektima na kojim učestvujemo, s vremena na vrijeme od nadležnih dobijamo informacije o temama koje oni vide kao ključnim za organizovanje biciklističkog saobraćaja. Giro di Sarajevo do sada nije dobio zvanični poziv za učestvovanje u ovakvim raspravama kako bi dali svoj doprinos, ali se nadamo da će nas nadležni imati u vidu prilikom prijedloga izmjena“, kazao je Damir.
Navodi da će biti predmet dopune je zakonski tretman električnih skutera i električnih bicikala, te da je njihov fokus u izmjeni Pravilnika o saobraćajnoj signalizaciji.
“Ono što smo sigurni da će biti predmet dopune je zakonski tretman električnih skutera i električnih bicikala. Takođe, naš fokus je i u izmjeni Pravilnika o saobraćajnoj signalizaciji, za koji smo već sada pripremili nekoliko prijedloga kojim bi se unaprijedilo projektovanje i jasnoća saobraćajne signalizacije, te omogućila neka nova saobraćajna rješenja po pitanju biciklističke infrastrukture“, kazao je Damir.