Facebook stranica Buturović – Polje podijelila je fotografije iz juna ove godine sa lokaliteta izgradnje HE Ulog, a koje pokazuju katastrofalne posljedice po Neretvu.
“Fotografije koje gledate nastale su krajem juna tekuće godine na lokalitetu izgradnje HE Ulog, u Općini Kalinovik, praktično na entiteskoj liniji, odnosno granici općina Kalinovik i Konjic. Pioniri ekološkog aktivizma u Konjicu imaju običaj reći da je borba protiv izgradnje HE Konjic, koja je trebala biti smještena u naselju Džajići, ‘rodila’ rafting na Neretvi, ali čini se da sada, 20-ak godina poslije, svjedočimo realizaciji projekta koji bi mogao ‘sahraniti’ rafting, ribolov, rekreaciju i sve ostale neenergetske potencijale nizvodno, u Općini Konjic“, počeli su svoje saopćenje.
Dodaju da će ovaj elektroenergetski objekat, čiji je investitor kompanija EFT, u vlasništvu biznismena Vuka Hramovića, imat će instalisanu snagu 35 MW, branu visoku čak 53 metra i izlazni tunel dužine 2,7 kilometara.
“Istina je da se HE Ulog nalazi na prostoru Općine Kalinovik, ali je također činjenica da će se praktično svi negativni uticaji manifestovati nizvodno, odnosno ‘fakturisati’ susjednoj Općini Konjic. Posebno je problematično što će, zbog vršnog rada elektrane, akumulacija imati velike oscilacije nivoa vode na dnevnoj bazi.
Bitno je napomenuti i da se hidroelektrana Ulog gradi na lokalitetu Velja strana, koji je izuzetno nestabilan i geološki stručnjaci nisu preporučivali bilo kakvu gradnju na istom. Napominjemo da je upravo klizište na lokaciji izgradnje HE Ulog 1934. godine dovelo do najveće poplave u historiji Konjica, čije je posljedice lokalno stanovništvo osjećalo decenijama“, navode.
Ovaj projekat prate brojne neobjašnjive okolnosti, pojašnjavaju, među kojima se ističu nevjerovatan zaokret i omekšavanje stava Općine Konjic poslije jednog sastanka iz 2010. godine i odluka Federalnog ministarstva okoliša i turizma da otpiše/uništi kompletnu dokumentaciju koja se tiče postupka odobravanja dozvola za izgradnju HE Ulog.
“Međutim, najviše od svega iznenađuje zabrinjavajuća pasivnost i indolentnost građana Konjica i okoline, koji očigledno smatraju da ih se ovaj problem ne tiče. Tako su Zeleni Neretva Konjic već više od deceniju jedini subjekt koji stoji na braniku Gornje Neretve, dok podrška lokalnog stanovništva izostaje“, pojašnjavaju.
“U oktobru 2020. godine u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine podnesena je incijativa za hitnu reakciju resornih ministarstava i inspekcijskih organa po pitanju realizacije ovog projekta, ali jedino što možemo zaključiti iz njihovih odgovora jeste da nemaju nadležnosti da bilo šta poduzmu. Ima li još nade za spas bajkovite Gornje Neretve“, pitaju se.