Divna vijest je stigla jučer iz Udruženja filmskih radnika BiH.
Naime, bosanskohercegovački kandidat u kategoriji Najbolji međunarodni dugometražni film za nagradu Oscar Američke akademije (Academy of Motion Picture Arts and Sciences) biće film “Tabija” reditelja Igora Drljače.
Film je svjetsku premijeru imao na Filmskom festivalu u Berlinu, a nastao je u koprodukciji producentske kuće SCCA/pro.ba iz Sarajeva i Time Lapse Picture iz Toronta. piše Oslobođenje.
Snimljen je uz finansijsku podršku Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo, Fondacije za kinematografiju Sarajevo, te fondova Telefilm, Ontario Creates i Eurimages, a ove godine je prikazan u programu U fokusu SFF-a.
Zakasnjela valorizacija
Udruženje filmskih radnika BiH, kao certificirana strukovna organizacija za Bosnu i Hercegovinu, organiziralo je izbor, te je komisija u čijem su se sastavu našli producent Damir Ibrahimović, scenaristica Elma Tataragić, reditelj Nedžad Begović, montažer Zijad Mehić, rediteljica i scenaristica Ines Tanović, scenaristica Bojana Vidosavljević, montažer Predrag Solomun, rediteljica i producentica Sabrina Begović-Ćorić, producent Alem Babić i scenaristica Melina Alagić glasanjem odlučila o bh. kandidatu.
Nažalost, kao što smo i pisali tokom SFF-a, Drljačin film nije prispio u “Takmičarski program”, nego je smješten u neki međuprostor nazvan “U fokusu”, te je tako izbjegao biti kandidatom i za “Srce Sarajeva”. Izvucite zaključke kakve želite iz toga, ali i ova nominacija, kao i sama estetska dominacija Drljačinog filma, dokazuje da je trebalo biti drugačije.
U pitanju je uistinu jedan pravi dragulj Sarajlije s kanadskom adresom.
On je svoj hommage rodnom gradu premijerno prikazao ove godine u Berlinu, u okviru programa Generacija 14 Plus. Film je zaradio dobre kritike i ne slučajno.
Radi se o kompletnom filmskom ostvarenju sa čvrstim žanrovskim temeljima i potpuno jasnom realizacijom u kojem dominira poetična vizura Sarajeva, snimljena s mnogo emocije.
Film je nastao u koprodukciji producentske kuće SCCA/pro.ba iz Sarajeva i Time Lapse Picture iz Toronta i snimljen je u potpunosti u Sarajevu tokom 2019.
Kako je još ranije kazao Drljača za Oslobođenje, to mu je bio životni projekat koji je za nastajanje morao čekati deceniju. Kada to znamo, postaje jasno odakle taj osjećaj topline u kadrovima Erola Zubčevića i meka ruka režije nekoga ko je tako dugo sanjao snimiti film o svom gradu iz kojeg je davno otišao.
Priča je to o mladom Sarajliji Faruku, koji pokušava da se dokaže lokalnom mafijašu i traži tinejdžerku koja će raditi za njega.
On živi na Alipašinom Polju, što je samo jedan od stereotipa koji iskreno kvare taj ukupni pozitivni dojam filma, dok se u gradu spremaju izbori. Kćerku jednog od surovih i beskrupuloznih kandidata upoznaće Faruk sasvim slučajno, ali će, kako to obično bude, između njih biti rođeno nešto mnogo više od prijateljstva.
Bajkovita je to storija o iskrenoj ljubavi i okrutnoj stvarnosti koja je inspiracija autorima decenijama i stoljećima.
Ovdje je ona uspješno smještena u naš društveni siže u kojem još teže ima šanse za hepiend iako nada tinja tokom cijelog filma. S tim sporim ali jasnim tempom Drljača suvereno barata i pušta svoje aktere da dokazuju svoje mlade talente.
Tu priliku je fenomenalno iskoristio Pavle Čemerikić, koji je tako uvjerljiv u svom izrazu malog mangupa s Alipašina da sam i sam, Al’pašinac, teško povjerovao u to da on zaista nije neki naturščik iz B faze ovog naselja.
Ta divna nada
Drljačina vizija vječno tranzicijskog Sarajeva je i bolno istinita. Sve što on koristi kao dramaturške elemente, mi uistinu proživljavamo ili tim dešavanjima svjedočimo. I svi odreda su grozni.
U močvari tog ljudskog jada i čemera, ponoru morala i izgubljenim mladalačkim vrijednostima, njegova ljubavna priča je ona nada u koju svi želimo da vjerujemo iako duboko negdje znamo da ne može biti realna. Ali, taj okvir daje divne filmove, a “Tabija” zaista jeste jedan od takvih.
Pored Čemerikića, red je spomenuti da u filmu glumi potpuno savršeni Jasmin Geljo, kojeg je šteta ne gledati češće ispred kamere.
Tu su i Sumeja Dardagan, Kerim Čutuna, Alban Ukaj, Jelena Kordić-Kuret, Bilal Halilović, Irena Mulamuhić, Hasija Borić, Farah Hadžić, Ermin Bravo, Dragana Varagić, Izudin Bajrović, Muhamed Hadžović, Maja Salkić, Sanin Milavić, te u svojoj posljednjoj filmskoj ulozi nedavno preminuli glumački velikan Dragan Jovičić, piše Oslobođenje.